... 61 godina sa vama
Priče sa konkursa

Piše: Amir Talić                             

 

Nana Nura je imala unuka Mahira. 

Jah, nemirnog li djeteta! čudila se nana: - Na kog li je?

Zbog silnih nestašluka prozvala ga Zvrkle.

Zvrkle moj, šta si sad napravio, hajde nani ispričaj pa te neću reći babi kad dođe. Hajde, Zvrkle moj slatki, dođi mi u krilo da ti nana upuše Jasin u tu pametnu glavicu da šejtane išćeramo iz nje.

Sjedao bi u krilo i uživao u melodiji, a nana je Jasin tako izvodila da su i ptice iz voćnjaka utihle slušajući ovu zanosnu Božiju ariju.

Zvrkle je, čim se probudi, odmah smišljao kako napraviti bezazleni nestašluk i oduševiti buljuk malehne djece koja su ga navijački pratila u njegovim budalaštinama. Šta je sve radio? 

Dočepa se nekakve crvene farbe pa oboji psa Zeljova. Zeljovu je to godilo, jer od boje, iz krzna pobjegnu sve buhe i nije se morao češati. Seoske džukele su ga pratile lajući ko kakvog gradskog kisoša idući u kolektivne pseće nestašluke. 

Zvrkle, komšijskom mačku Kokanu, odsječe brkove pa mačorčina izgubi osjećaj za kretnju i orijentaciju, zaluta u seoskim mahalama i danima se ne vraća kući. Kako su ga samo miševi ismijavali i grickali za rep jer ih nije mogao uočiti svojim radarima. 

Taj nanin nestaško je kravama na pašnjaku žicom vezao repove pa su rikale ko vatrogasne sirene dok ih poljar Aziz nije razdvojio i Zvrklu prijavio njegovoj nani. Pa dalje..

Uđe ti on u verandu seoske džamije i izmiješa obuću pa kad didovi krenu van, gunđaju raspamećeni, tražeći šta nazuti na staračke noge. Ko da je šejtan njuškao po džamiji i odvraćao ih od časne vjere.

     -  Vrag je ovo uradio ili neko na njegov nagovor, jadali su se džematlije. 

Sve je to radio taj bezazleni dječiji stvor koji je svake godine za školski raspust dolazio iz grada na selo nani Nuri da pravi drušvo, a seoskim klipanima priređuje zabavu da bude glavni frajerčić. Koliko se god trudio da bude glavni seoski igrač, dječaci su imali svoja pravila ponašanja i podvale  koja Zvrkle nije znao poštovati i raspoznati. 

Naiđe on pored kaljave lokvice vode a dječaci ga prsnu i uprljaju i onda se svi grohotom smiju. Podmetnu mu bjeloglavog zmijućka u kartonsku kutiji i namame ga da je u kutiji sočna jabuka, pa kad Zvrkle zaviri u kutiju zmijućak sikne a naš ti se junak baš dobro prepane. Zategnu špagom liskovu granu pa kad Zvrkle naiđe ona se otkači i zvekne ga po glavi. Vikali su:

     -  Čuvaj se Zvekane zvrkavi, ode ti ćivarica, pa svi u grohot.

I tako su se međusobno nadmetali i tim malim pakostima pravili dobru zabavu. Nisu se zbog toga svađali i tukli. Naravno, bilo tu je ponekad dječačkih junačkih nadmetanja u hrvanju. Tu je Zvrkle bio prosječan. Jer Husein zvani Hejko je sve redom pobjeđivao a bio je i nešto stariji od ostale djece. Ali Hejko je gubio nadmetanja u igrama gdje je trebalo malo mozgati, pa je umjesto sirove snage pamet odlučivala o pobjedniku.

Za Zvrkla je ovo seosko iskustvo bilo pravo malo bogatstvo, jer kad se vrati u grad sve ove seoske podvale iskoristiće protiv gradskih mangupa koji su ga često kinjili. Ono sa zmijućkom mu se posebno dopadalo i znao je da će ta podvala napraviti haos među gradskim curicama.

Nana Nura ga nije kažnjavala za ove ispade i to mu je godilo. Ah, kad bi babo Juso znao šta radi, guza bi uvijek bila modra od njegovog kaiša. Kako je samo volio svoju Nuru i za miloštu donosio joj je sa svojih izleta punu zdjelicu kupina i drugih šumskih mirođija. 

Sakupljao joj razne trave za čajeve a nana ga je podučavala o čarobnoj djelotvornosti bilja. Nanin čaj nana, biljka imenjakinja, je jutrom uz kajganu i med bio pravi napitak za nestašnog Mahira. 

To pametno i nestašno dijete nije ni znalo da je boravak na selu bilo pravo naukovanje za njegov budući život. 

Mnogo godina kasnije, kad se strašni rat dogodio kao nepogoda, sve što je naučio u djetinjstvu bilo je iskorišteno za potrebe nesretnog naroda. 

Bilje i šumski plodovi, naročito gljive, ponekad su bili jedina hrana vojnicima u kaljavim rovovima. Tu je naš Zvrkle opet bio glavni a i onog zmijućka, koji se pretvorio u ljutog poskoka, podmetao je kao nagaznu minu u neprijateljskim linijama gdje ih je Zvrkle u svojim diverzantskim pohodima kamuflirao. Tu im je ostavljao i poruke na kojima je pisao dobronamjerne parole. Ovako on to napiše:

Ne bacajte na nas bombe, bacajte jabuke a vratićemo nazad ogriske ko prazne čahure, pa obrnuto. 

Ili ova:

Haj’ da zapalimo po jednu, ti donesi cigare a ja imam kresivo pa zajedno zaduhanimo svi zajedno!

Pa ova:

      -  Kumašine, ne pucaj na nas, ja ti šaljem uvijek ljudski glas « MIR neka je među nama»!

Svega toga se Mahir sjećao i prizivao Nanu da ga vrati u djetinjstvo u kojem nije bilo ovog zla u kojem se ružno osjećao.

Nana Nura je imala tegoban život. Muž joj, moj did, poginuo je spašavajući narod u Grmečkoj ofanzivi četeres’ i druge. 

U tom ratu bila je elitni borac i o njenom junaštvu  se pričalo.

Komšije kažu da je dovodila zarobljene neprijatelje i predavala ih u glavni štab ne dozvoljavajući da ih neko ni pljune a kamoli udari ćušku ili nešto gore. Bila je komandir voda u kojem su bile mlade djevojke i odvažni momci iz njenog kraja. To i u knjigama piše. Pazila je i komšije druge vjere da ih ko ružno ne pogleda i uvrijedi. Govorila je:

      -  To nas naša vjera uči, da poštujemo sve dobre ljude!

Selo je poštovalo nanu i pomagali su joj na imanju koje nije bilo malo. Primala je penziju za svoje zasluge iz rata,  a Bogami i Zvrkle je imao koristi od tih para. Čekao bi poštara da se pojavi na krivini prije nanine kuće i trk:

Nano, stiže penzija!

Bakšiš dobije poštar, a za dojavu Zvrkle dobije pet dinara, što je bila visoka nagrada za «Stiže penzija»! 

Kad se ferje završavalo, babo bi vozom Ćirom dolazio po Mahira. Oproštaj je bio tužan i radostan. 

Mahir se radovao polasku u školu a i tugovao je za seoskim jaranima i svojom dobrom nanom od koje je naučio glavni životni nauk. 

Studirao je agronomiju i posebno se posvetio šumskim plodovima. Njegov diplomski rad je bila knjiga Likaruša. Osnivanja male zadruge za otkup i preradu tog prirodnog blaga je projekat iz Likaruše. A pomogao mu je fra Jago, katolički svećenik upućujući ga u fojnički samostan gdje u muzeju nađe Likaruše, moćne knjige o liječenju prirodnim lijekovima, čime je obogatio svoje znanje.

Samo kad se sjeti naninog čelinjaka i meda. Med je vadila jutrom rano pa su se zlatne kapi presijevale u jutarnjoj rosi kad je otkidala sočne komade iz okvira saća. 

Kad se sunce pojavi i zuka čela najavi novi dan ustaje Zvrkle da gleda nanu nad košnicama kao čarobnu vilu što diriguje čelinjim horom. Ta božanska melodija mu i danas odzvanja u glavi kao nešto najljepše što je ikada čuo.

Med je nana prodavala i od toga kupovala razne potrepštine za veliku kuću. Dijelila je svoje likarije i čajeve sirotinji a Bogami i tegle meda svim dobrim ljudima, prijateljima i komšijama.

Mahir je i taj zanat naučio. Svoje znanje primjenjuje u cijelom regionu pomažući osiromašenom narodu da preživljava i usklađuje svoj život sa valjanim Božijim insektom. 

Od nje svi možemo učiti. Kad se ljudi udruže u rojeve i svi rade, život će biti ljepši i lagodniji.

Ovu priču nisam izmislio.  

Zvrkle, to sam ja, i samo pokušavam da se sjetim ljepote svog djetinjstva. Možda sam nešto i lagucnuo, da priču učinim ljepšom i bajkovitom ali priče i jesu za maštovita izmišljala. 

Život je bajka, ako to znamo namirisati svojim dobrima i slatkim riječima kao parfemom od Boga darovanim. 

Samo... nije dobro kad neki mislioci pričaju o zlu kao dobru a toliko dobra nas okružuje da zlo nema ni mjesta ni prostora da se razvija ko gnojni čir. Kad to prsne dogodi se veliko zlo i treba puno vremena da se to počisti oko nas i u nama. Zlo je u našim glavama. Istjerajmo ga zajedno pa će i Zvrkle mirno putovati svojoj nani koja se mudro smijulji u rajskoj bašči gdje svi dobri odlaze.

 

Detalji
Slike
Aktuelno
U Žepču održana 12. smotra hrvatskog folklora
Sep 18
Žepče | Autor: Rusmir Agić
U organizaciji HKUD „Naši Korijeni„ iz Bistrice u Žepču je održana 12. Smotra hrvatskog folklora....
Ogromna potražnja za drvima i ugljem
Sep 18
Zenica | Autor: admin
Za sve one koji nisu u sistemu daljinskog grijanja, počela je sezona nabavke ogrjeva. Tako se drva, ugalj i pelet već...
BH Telecom je lider društvene odgovornosti u BiH
Sep 18
Zenica | Autor: Elmedin Bašić
Na prigodnoj svečanosti upriličenoj proteklog četvrtka u hotelu Zenica BH Telecom je uručio plakete za dodijeljene...
Umjesto kritike, nudim rješenja!
Sep 18
Zenica | Autor: admin
Poštovani građani! Predizborna prljava utakmica je dobrano u toku! Većina samo kritikuje i kritikuje bez...
Interes turskih investitora za ulagenje u farmu pilića
Sep 18
Zenica | Autor: admin
Omer Faruk Alimci, koordinator Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) proteklu sedmicu sastao...