Položaj radnika u Bosni i Hercegovini je itekako loš, bilo da govorimo o materijalnom statusu, (ne)poštivanju radničkih prava, uslovima rada… Situacija je, zbog pandemije koronavirusa, mnogo gora u odnosu na prethodne godine. Dok mnogi radnici godinama čekaju na uvezivanje staža, drugi se bore za svoja osnovna radnička prava, a treći se odlučuju na odlazak u druge evropske zemlje, te tamo nastavljaju svoj radni, ali i životni, put. O tome u kakvom ozračju radnici dočekuju ovogodišnji Praznik rada, utjecaju pandemije, radničkim pravima i materijalnom statusu radnika, razgovarali smo sa Selvedinom Šatorovićem, predsjednikom Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
NR: U kakvom ozračju radnici dočekuju ovogodišnji Praznik rada?
ŠATOROVIĆ: Nažalost, situacija je ove godine usljed pandemije Covid-19 dodatno pogoršana u odnosu na prethodne. Mnogi radnici su ostali bez radnog mjesta, a veliki broj onih koji imaju sreću da i dalje rade u međuvremenu ima umanjena ili neredovna primanja. Uz to su porasli troškovi života, pa je ekonomski položaj radnika izrazito loš. Prvi maj radnici dočekuju u atmosferi strepnje za njihovo i zdravlje njihovih najmilijih, neizvjesnosti kada je riječ o radnim mjestima i mogućnosti da obezbijede sve ono što ne neophodno za normalan i dostojanstven život. Već godinama taj dan koristimo da ukažemo odgovornima u Bosni i Hercegovini na težak i nezavidan položaj radnika. Ovog Prvog maja će te poruke biti još konkretnije i više upozoravajuće, jer je situacija takva da nema mnogo vremena da se neke stvari poprave i time zaustave negativni trendovi. Ukoliko se ništa ne uradi na tom planu, bojimo se da već za nekoliko godina u našoj zemlji neće biti radnika koji će moći obilježiti svoj dan. Ono što je sigurno je da jedino epidemiološke mjere sprječavaju izlazak desetina hiljada radnika na ulice. Kada se popravi stanje sa pandemijom siguran sam da će radnici, ali i građani općenito, masovno izaći na ulice i tamo tražiti rješavanje nagomilanih problema, poštivanje njihovih prava i vraćanje dostojanstva, a što nam je aktuelna vlast posljednjih godina oduzela.
Pandemija dodatno pogoršala stanje
NR: Koliko je pandemija, odnosno sadašnja ekonomska situacija, utjecala na zaposlene, jesu li im smanjene plaće, promijenjeni ugovori o radu…? Koliko je radnika ostalo bez posla?
ŠATOROVIĆ: Ekonomska situacija je i prije pandemije u najvećem broju sektora bila teška. To stanje se samo dodatno pogoršalo pojavom pandemije. Desetine hiljada radnika je odmah u prva dva mjeseca od proglašenja vanrednog stanja ostalo bez posla. Taj trend se do kraja godine nastavio, s tim da više nije bilo masovnih otpuštanja. Jedan dio radnika se uspio vratiti na svoja radna mjesta, ali to je nedovoljno. Veliki broj radnika sada radi za znatno manje plate nego prije pandemije, a mnogo je i onih čija su primanja postala neredovna. Sve to stvara dodatni pritisak na radnike jer sve češće ne znaju kako će osigurati ono najosnovnije za sebe i svoje porodice.
NR: Koji sektori i čija radna mjesta su, od početka pandemije, najugroženiji?
ŠATOROVIĆ: Devet od 10 otkaza koje su radnici dobili u posljednjih osam mjeseci je bilo u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, trgovini na veliko i malo, prerađivačkoj industriji i sektoru zabave i rekreacije. Tu je po broju otkaza blizu i sektor prijevoza. Otkaza je bilo i u svim drugim sektorima, ali ovi nabrojani su doista najteže pogođeni. Ono što nas plaši je činjenica da će, ukoliko se ovakvo stanje zadrži narednih mjesec-dva, doći do potpunog gašenja nekih sektora. Već sada, naprimjer, imate stotine turističkih vodiča, zaposlenih u turističkim agencijama koji su bez bilo kakvih primanja. Njima rad de facto nije bio zabranjen, ali su zatvaranje granica i ukupna epidemiološka situacija doveli do toga da nemaju posla. Tu su i desetine hiljada malih obrtnika.
NR: Kakvi su efekti „Korona zakona“, kakvu su korist imali radnici?
ŠATOROVIĆ: Ranije smo govorili da su mjere kojima bi se sanirale posljedice izazvane od COVID-19 zakašnjele. Tu svakako mislimo i na „Korona zakon“ koji ugledao svjetlo dana tek nakon skoro dva mjeseca od proglašenja stanja prirodne nesreće na području Federacije BiH. Do tada, prema našim informacijama, ostalo je bez posla skoro 10.000 radnika i to je najveći broj otpuštenih radnika koji je zabilježen u regionu. Dakle, ako posmatramo efekat “Korona zakona” sa ove vremenske distance, možemo nedvosmisleno reći da nije dao rezultate u obimu koji se očekivao, budući da finansijska sredstva predviđena ovim Zakonom nisu bila dovoljna za pomoć privredi, niti su kriteriji za njihovu raspodjelu pravilno definisani, tako da sredstva namjenjena za ovu namjenu nisu iskorištena čime nisu spriječene negativne posljedice krize, što je za posljedicu imalo gubitak radnih mjesta i smanjenja primanja radnika.
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju
