Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, koje se tiču pozicije aktuelnog policijskog komesara Semira Šuta, ali i općih kriterija za izbor prvog čovjeka policije u ovom kantonu, koji su nešto “labaviji” u odnosu na dosadašnje. Usvajanje ovih izmjena podiglo je dosta prašine, a regovali su OHR i Američka ambasada. O tome, ali i radu Skupštine ZDK-a razgovarali smo predsjedavajućim Ćazimom Huskićem.
Pritisak na Skupštinu
NR: OHR i Američka ambasada su više puta pozivali da se odustane od donošenja izmjena, a u posljednjem pismu direktno su pozvali zastupnike da ne glasaju za izmjene. Federalni ministar policije Aljoša Čampara pozvao je OHR da suspenduje donesene izmjene. Kakav rasplet očekujete?
HUSKIĆ: Upozorenja Ureda visokog predstavnika i Američke ambasade su određen pritisak na Skupštinu, odnosno demokratiju za koju se i sami zalažu. Nije prvi put da se mijenja Zakon o unutrašnjim poslovima i to je legitimno pravo zakonodavnog tijela. Zakon je sada izglasan u ovom obliku, a sutra može biti drugačiji. Trenutno je ovakva situacija i mislim da su to anomalije u zakonu koji još nije u primjeni. Pozivamo se svi na nezavisnost rada policije, a i sam ministar Čampara postavljen je od strane politike i zaista ne znam o čemu ministar govori.
Dvostruki kriteriji
NR: Ministar Čampara tvrdi da se izmijenjeni Zakon o unutrašnjim poslovima ZDK kosi sa propisima na federalnom nivou?
HUSKIĆ: Nijedan kanton nije u potpunosti usaglasio svoj zakon sa Zakonom o unutrašnjim poslovima FBiH. Mnoga rješenja se razlikuju od kantona do kantona, od situacije do situacije. Zakoni kantona se kreiraju u okvirima federalnog zakona. On se ni u jednom dijelu ne kosi s federalnim zakonom. Ako se nije kosio prije tri-četiri godine, kada smo izmijenili Zakon o unutrašnjim poslovima u smislu da komesar ili lice koje se kandiduje za komesara može završiti mandat i ako u mandatu stiče pravo na penziju, i ako smo sada izmijenili tu odredbu, zašto imamo dvostruke kriterije. Mi cijenimo da to nije u redu i da smo tada napravili grešku prilikom izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. Trenutno tako mislimo. Možda će neka druga većina i neki drugi zastupnici kasnije misliti drugačije. Trenutna većina smatra da su te odredbe diskriminatorne spram drugih kandidata.
Funkcionisanje većine
NR: Većina je imala dovoljno ruku za izgrasavanje izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Primjetno je da su sva tri zastupnika Demokratske fronte (DF) podržali izmjene. Je li većina proširena?
HUSKIĆ: Činjenica je da većine nisu usklađene po vertikali, od državnog, preko federalnog do kantonalnog nivoa. Nemam službenu potvrdu da je DF dio većine u ovom katonu. Da li je to dogovor na lokalnom nivou to ne znam, ali mislim da nije dogovor na najvišem stranačkom nivou.
Rad Skupštine
NR: Tri mjeseca nije bilo sjednica Skupštine. Je li ovom sjednicom deblokiran rad zakonodavnog tijela i jesu li prevaziđene razmirice?
HUSKIĆ: Mi smo se rukovodili zaključcima i odlukama Kolegija u kojem poštujemo sve i svakoga. Mi smo jedno tradicionalno društvo u kojem se uvažavaju sve vjere, tako da smo se dogovorili da tokom ramazana ne bude sjednice. Nakon bajrama došlo je do određenih nesuglasica unutar većine oko imenovanja policijskog odbora. Kada je ministar unutrašnjih poslova Dario Pekić povukao prijedlog za imenovanje policijskog odbora sa dnevnog reda sjednice Vlade ZDK-a, došlo je do “zatezanja” odnosa unutar organizacije MUP-a. Ne želim ulaziti u to da li je policijski komesar Šut postupio po zakonu, ali je on nastavio raditi bez obzira što zvanično nemamo policijski odbor koji postupa po žalbama, a koje su suštinske kod konkursa za činovanja i unapređenja. Vjerovatno je našao uporište u zakonu i nije čekao dok se neko ne dogovori oko svega toga. To nije sporno. Policijski odbor je imenovan i sada će se baviti određenim pritužbama i žalbama na konkurs za prijem policijskih službenika, činovanjima i postavljenjima. To nije posao zakonodavca.
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju
