Usvajanjem novog Zakona o zaštiti na radu FBiH poslodavci su suočeni sa novim obavezama, dosta je nedoumica oko toga šta trebaju uraditi kako bi ispunili svoje zakonske obaveze, a da pri tome ne izgube mnogo vremena koje im je potrebno kako bi vodili posao i zaradili sredstva kojima moraju podmiriti sve obaveze prema državi i uposlenicima.
Šta donosi novi Zakon o zaštiti o radu FBiH?
Zakonom o Zaštiti na radu FBiH uređuju se prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca i radnika u vezi s provođenjem, poboljšanjem sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu, kao i opća načela prevencije, te sistem pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, čijom primjenom se postiže sprječavanje povreda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom, kao i zaštita radnog okoliša, te druga pitanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu.
Usvajanjem novog Zakona zaštiti na radu FBiH svaki poslodavac je dužan izvršiti procjenu rizika za svako radno mjesto i utvrditi poslove s povećanim rizikom.
Također, ovim zakonom propisano je da je poslodavac obavezan donijeti interni akt o zaštiti na radu kojim se utvrđuje organizacija provođenja zaštite na radu, s tim da je akt o procjeni rizika osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu.
Postupak procjene rizika obuhvata prikupljanje podataka o poslodavcu, radnim mjestima kod poslodavca, analizu i procjenu prikupljenih podataka, te sistematsko evidentiranje i procjenu svih faktora u procesu rada koji se odnosi na moguće vrste štetnosti i opasnosti na radnim mjestima koje mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. Poslodavac je obavezan ovlaštenoj organizaciji koja vrši procjenu rizika i izrađuje akt o procjeni rizika kod poslodavca, omogućiti uvid u svu dokumentaciju koja je potrebna za izradu akta o procjeni rizika.
Ko obavlja procjenu rizika?
JU Zavod za medicinu rada i sportsku medicinu je prva ovlaštena ustanova u Federaciji BiH za obavljanje procjene rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini od strane Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH.
U Zavodu na izradi akta o procjeni rizika učestvuju specijalisti medicine rada, psiholog, stručni saradnici za hemijska i fizička ispitivanja i inžinjer medicinsko laboratorijske dijagnostike. Ovaj tim je u martu 2015. godina educiran o metodologiji i načinu izrade akta o procjeni rizika, te time stekao uvjerenja za rad na navedenoj aktivnosti. Ponovna edukacija je izvršena u maju ove godine.
-Kada govorimo o procjeni rizika, Statutom Zavoda utvrđene su djelatnosti Zavoda, među kojima je i planiranje, predlaganje i provođenje mjera za očuvanje i unapređenje zdravlja radnika; izučavanje svih faktora profesionalnih rizika i vršenje njihove identifikacije, kvalifikacije i procjene u oblasti profesionalne patologije i toksikologije utvrđivanje jedinstvene metodologije i postupaka u programiranju, planiranju i provođenju mjera prevencije i sigurnosti na radu; pružanje stručne pomoći poslodavcima, sindikatima, ustanovama i fizičkim licima ovlaštenim za obavljanje poslova zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i organima uprave iz svog djelokruga rada, kazao nam je direktor Zavoda, Muris dr. Karić, specijalista medicine rada, subspecijalista kliničke toksikologije.
Očito je da se Zavod od samog svog osnivanja bavio procjenom rizika na radnom mjestu kako kroz preventivne ljekarske preglede tako i kroz ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti na radnom mjestu, iako procjena rizika nije postojala u zakonskoj obavezi kao što je to sada slučaj.
Sve organizacije ovlaštene za procjenu rizika moraju u svom timu imati i specijalistu medicine rada.
-Mi u svom timu osim magistara hemije, fizike i biologije imamo i tri, a za uskoro očekujemo da nam se pridruži i četvrt specijalista medicine rada koji su direktno uključeni u procjenu rizika, kaže dr. Karić.
Dugogodišnja tradicija Zavoda
– Jako smo ponosni na našu 66-godišnju tradiciju postojanja, rada i opstanka uprkos svim nedaćama koje smo prolazili, poručuju iz ove ustanove čija je preteča Zdravstvena stanica osnovana 1955. godine u krugu Željezare Zenica. Bio je to odgovor na potrebu da se radnicima tek izgrađene Željezare u Zenici pruži efikasna zdravstvena zaštita. Kako je Željezara doživljavala ubrzani rast i javljala se i veća potreba za uslugama medicine rada te 1962. godine dolazi do osnivanje ordinacije sa 24-satnim radnim vremenom koja je pružala zdravstvene usluge na nivou doktora medicine, dok je do 1968. godine osnovano 11 ordinacija opće prakse koje su radile do početka 90-tih godina. Kao vrhunac rada i višegodišnje saradnje sa privredom grada Zdravstvena stanica je početkom 1969. godine, zahvaljujući dostignutoj kadrovskoj osnovi, tehničkoj opremljenosti i implementiranom dijapazonu i kvalitetu zdravstvene zaštite radnika, stekla sve propisane zakonske uslove za prerastanje u Zavod za medicinu rada Željezare Zenica.
Pored Odjeljenja za profesionalnu patologiju i toksikologiju, na kom se vrši i priprema te obrada pacijenata za invalidsko-penzijsku komisiju, osnovana je Higijene rada, koja je, uz ostale svoje djelatnosti, specijalizirana na mjerenju fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti u radnoj i životnoj okolini. Aktivnost ovog odjeljenja je od neprocjenjivog značaja za pravovremeno poduzimanje efikasnih mjera u zaštiti zdravlja radnika na radnim mjestima.
Odlukom Skupštine Zeničko-dobojskog kantona osnovana je 1998. godine JU Kantonalni zavod za medicinu rada od Organizacione jedinice Zavod za medicinu rada Željezare „Zenica”. Tokom 2012. godine, proširio je djelatnost i promijenio naziv u JU Zavod za medicinu rada i sportsku medicinu ZDK. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definisana je djelatnost sportske medicine, te prema preporuci Ministarstva zdravstva ZDK, primarna i konsultativno specijalistička zdravstvena zaštita studentske populacije Zeničko-dobojskog kantona, predstavljaju proširenje djelatnosti Zavoda.
