Buru reakcija izazvala je tvrdnja skupštinske zastupnice Naše stranke Sanje Renić da je Vlada Zeničko-dobojskog kantona smanjivanjem koncesione naknade “Eastern Miningu” za eksploataciju rude u okolini Vareša sa 10.000 na 150 KM po hekt
aru, pogodovala ovoj kompaniji i oštetila kantonalni budžet. Renić smatra da je šteta mnogo veća od koristi koju imaju lokalna zajednica i ovaj kanton.
Reakcije nadležnih
Ubrzo su uslijedile reakcije Ministarstva za privredu, Eastern Mininga i Općine Vareš, u kojima se tvrdi da zastupnica Renić griješi kada ovaj projekat upoređuje sa aferom “Rio Tinto”, koja potresa susjednu Srbiju.
Iz Ministarstva za privredu navode da je namjera bila da se visina koncesionih naknada uskladi sa drugim kantonima u Federaciji BiH, kao i zemljama okruženja Hrvatskoj i Srbiji, na način da se jednokratna naknada smanji, a kontinuirana poveća. Naime, koncesionari plaćaju dvije naknade – prvu jednokratno kada potpisuju koncesioni ugovor, a drugu tokom čitave eksploatacije zavisno od količine izvučene rude.
“Bitno je napomenuti da se predmetna izmjena odluke primjenjuje na sve zahtjeve za dodjelu koncesije nakon njenog stupanja na snagu. Obzirom da potpisivanje koncesionog ugovora prvo zahtijeva geološko istraživanje tla, na ovaj način koncesionar se lakše opredjeli za investiranje, jer uz manju koncesionu naknadu izvrši geološka istraživanja što daje jasnu sliku o mogućnostima eksploatacije, odnosno ekonomskoj isplativosti projekta “, navode iz ovog ministarstva.
Eastern Mining d.o.o u vlasništvu je Adriatic Metalsa i do sada u BiH uložio oko 59 miliona KM, tvrde iz ove kompanije, iz čega su angažovani domaći izvođači radova sa stotinama zaposlenih, a Eastern Mining sada ima zaposlenih 80 radnika.
Početak proizvodnje planiran je za početak 2023. godine.
Također, odbacuju bilo kakvu povezanost Eastern Mininga i kompanije Adriatic Metals kao osnivača sa kompanijom Seven plus d.o.o. koju spominje zastupnica Renić.
Povećan broj zahtjeva
Prije usvajanja odluke od strane Vlade ZDK, Ministarstvo za privredu dobilo je zeleno svjetlo Saveza gradova i općina u FBiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije te Konkurencijskog vijeća BiH. Također napominju da je posljednje dvije godine, nakon izmjena odluke, povećan broj zahtjeva za dodjelu koncesija za istraživanje i eksplotaciju mineralnih sirovina.
“U periodu od 2013. godine do donošenja odluke bilo je samo dva zahtjeva za dodjelu koncesije, a samo u 2021. godini podneseno je čak šest samoinicijativnih zahtjeva za dodjelu koncesije na području ZDK”, navode iz Ministarstva za privredu. Koncesiona naknada dijeli se u korist kantonalnog budžeta i jedinica lokalne samouprave u odnosu 30:70 posto, a Vlada svoj dio sredstava ulaže u formiranje, izgradnju i unapređenje poslovnih zona u općinama.
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju
