U Potočarima je vječni smiraj pronašlo još 14 žrtava genocida

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari 11. jula klanjana je dženaza i obavljen ukop 14 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine. Hiljade ljudi stiglo je na 29. godišnjicu genocida u Potočare kako bi odali počast Bošnjacima koje su mučki ubili pripadnici vojske i policije Republike Srpske te paravojnih jedinica iz RS-a i Srbije, nakon zauzimanja Srebrenice.
Brat uz brata
Najmlađa žrtva koja je ukopana ove godine na kolektivnoj dženazi je sedamnaestogodišnji Beriz (Omera) Mujić, rođen 1978. godine u Zvorniku. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni 28 godina nakon njegovog ubistva, a ekshumirani su tek u maju prošle godine. Ukopan je uz svoga brata Hazima.
Najstarija žrtva ukopana ovog ljeta je Hamed (Ibrahima) Salić, rođen 1927. godine. Imao je 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi, u maju 2014. godine.
Vječni smiraj našli su i braća Hasib i Ćamil Efendić. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz različitih grobnica na području Srebrenice, Kula i Potočara i to 2006. i 2011. godine. Smiraj su našli uz svog trećeg brata Edhema koji je u Potočarima ukopan 2007. godine.
Međaš naše egzistencije
Vjerski program je počeo učenjem sure Ja-Sin, ilahije Šehidi te izvođenjem Srebreničkog inferna, a dženazu-namaz u Potočarima predvodio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović. Poručio je da je genocid u Srebrenici “poznata svjetska činjenica, čije se nijekanje gubi i postaje nečujno među glasovima dostojanstvenog i javnog sjećanja”.

“Nažalost, polahko se umnožavaju i decenije od njegova krvavog događanja, a da se potpuna pravda i istina o žrtvama čekaju. Genocid u Srebrenici je postao kamen međaš naše biološke egzistencije, razdjelnica naše ukupne narodne fizionomije. Mi od prije ne ličimo na sebe od poslije genocida. Srebrenica je postala naše okupljalište, izvorište svijesti o sebi i svijetu u kojem živimo. I danas smo ovdje, u posjeti našim šehidima, u moru bijelih nišana, koji nas podsjećaju na čistoću njihovih duša i nevinost njihovih srca. Ovdje smo zbog njih, da ih se sjećamo i upućujemo dove Svevišnjem za njih”, kazao je Kavazović.
Naglasio je da smo “ovdje i zbog nas živih, da obnovimo zavjet Bogu, očevima i zemlji, da više nikada nećemo nikome dozvoliti da nekažnjen počini zločin genocida nad našim narodom“.
Nišani kao opomena
U onome što vidimo ispred nas, dodao je, ono je što nas čeka, ako ne budemo brinuli o sebi.
“Mi ne gubimo nadu u hrabrost sinova i kćeri bosanskih, u Božiju milost i historijsku pravdu. I zato nećemo dopustiti nečasnima da nas obeshrabre na putu istine. Istina o Srebrenici je potrebna svim ljudima na Zemlji. Srebrenica jeste mjesto našeg stradanja. Ali, mi je zajedno možemo učiniti mjestom mira, mjestom nade i ohrabrenja za sve nas, mjestom istine za žrtve i pravdom za zločince i za one koji ih štite i veličaju. Ako budemo vjerovali da nas samo istina može izbaviti, pronaći ćemo svoj put ka ozdravljenju”, naglasio je reisu-l-ulema IZ u BiH.
Pozvao je i one koji nose moralnu odgovornost za počinjeni zločin u Srebrenici da i sami pronađu snagu u sebi i hrabro i javno stanu na stranu istine i pravde.
Politika negiranja
Prije dženaza-namaza i ukopa, u bivšoj Fabrici akumulatora u Potočarima, objektu koji je bio baza holandskom bataljonu snaga Ujedinjenih naroda (UN), održana je komemoracija žrtvama genocida, a prisutnima se prvi obratio Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida.
“Negiranje genocida posljednja je faza izvršenja genocida. Punih 29 godina politiku negiranja sprovodile su one snage koje su genocid osmislile i izvršile. Nažalost, uprkos zakonu koji zabranjuju negiranje genocida imamo samo jednu potvrđenu optužnicu za negiranje genocida”, rekao je Fejzić, a potom se osvrnuo i na donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
“Pravdoljubivi svijet osujetio je i namjere takve politike te je 23. maja osvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Žrtve genocida su tako dobile međunarodno pravo na sjećanje, a njegovi počinioci mjesto na sramnoj strani historiji. Hvala svima koji su svojim zalaganjem i glasom doprinijeli da ova rezolucija bude usvojena“, poručio je Fejzić. Posebno se zahvalio Majkama Srebrenice na njihovoj istrajnosti u borbi za pravdu i istinu.
Mir i pomirenje
Visoki predstavnik Christian Schmidt je poručio da svi moramo raditi na održivom miru i pomirenju te istakao da odbija da se zločini mogu tek tako negirati. Naglasio je da se Rezolucijom osuđuje bilo kakvo negiranje ovog historijskog događaja i sve radnje kojima se veličaju ratni zločini i genocid. „Rezolucija je jasan izraz međunarodne posvećenosti očuvanju dostojanstva preživjelih i poštivanju naslijeđa ubijenih. Za društvo je imperativ da odbaci bilo kakve pokušaje da se minimizira ili skriva težina ili razmjere genocida u Srebrenici, a zadatak za sve nas je da na tome uradimo još više”, kazao je Schmidt i podsjetio na presude međunarodnih i domaćih sudova, registraciju presuđenih u krivičnim evidencijama, ali i izmjene Izbornog zakona BiH.
Schmidt je osvrnuo i na veličanje ratnih zločinaca koje je naročito izraženo u istočnom dijelu entiteta Republika Srpska, za koje je rekao da predstavlja “uvredu za žrtve, ako ne i prijetnju, a i kršenje Krivičnog zakona BiH”.
Utjeha porodicama
Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, poručila je da su zastrašujući događaji iz jula 1995. godine potresli čovječanstvo. Porodicama je izrazila iskreno saučešće te poručila kako se nada da im ovaj konačni oproštaj od najmilijih donosi bar malu utjehu. Naglasila je da su sudovi prilikom donošenja presuda dali značajan doprinos u borbi protiv nekažnjivosti negiranja genocida, kao i u pozivu na odgovornost za počinjene zločine.
Plač majki
Munira Subašić, predsjednica Udruženja pokret Majki enklava Srebrenice i Žepe, istakla je kako je Srebrenica posebna.
“I moramo tako da kažemo. Želim da se zahvalim svim članicama, svim ambasadorima koji su glasali za rezoluciju. Neka znaju da pripadaju čovječanstvu. Za one koji nisu glasali ili za one koji su bili suzdržani, vjerovatno će doći vrijeme da i oni glasaju kad bude trebalo, ali ako ne onda neka se stide. Preživjela sam genocid. Ubijena su mi 22 člana moje uže porodice, među njima je i moj najmlađi sin kojeg sam najviše na svijetu volila i moj muž. Ubijena su naša djeca, naša braća, naše sestre, samo zato što su bili muslimani”, istakla je Subašić te dodala:
“Ali ipak, majka Bošnjakinja, majka muslimanka, majka Srebrenice, nije htjela da plače. Digli smo svoj glas. Probudile smo čitav svijet da kažemo da su naša djeca nevino ubijena. Da ovo što se nama desilo, da se ne dešava više nikad nikome. Nažalost, dok ja ovdje stojim, mnoge majke u Ukrajini, mnoge majke u Palestini i na drugim mjestima plaču.”
Saučešće Crne Gore
Maida Gorčević, ministrica evropskih poslova Crne Gore, istakla je da je nemoguće u Srebrenici neosjetiti tugu i bol, ali i odgovornost da se genocid u Srebrenici više nikada ne ponovi.
“Kao Bošnjakinja iz Crne Gore, ali kao i majka i čovjek, žalim što među onima koji su morali biti prijatelji i komšije razum nije nadvladao zlo. Srebrenički genocid svjedoči o beskrajnoj svireposti i okrutnosti. Nažalost, 29 godina nije bilo dovoljno ni da svi ljudi i djeca budu dostojanstveno pokopani, kazala je Gorčević. Poručila je da danas među majkama, suprugama, prijateljima i poznanicima srebreničkih žrtava prepoznajemo primjere hrabrosti i istrajnosti. “U ime Crne Gore izražavam najdublje saosjećanje sa porodicama žrtava genocida u Srebrenici”, rekla je ona.
Poruka predsjednika Turske
Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske, obratio se putem videoporuke u kojoj je izrazio saučešće ožalošćenim porodicama “naših šehida i svoj našoj bošnjačkoj braći i sestrama”.
“Nikada ne zaboravljamo mudrost i gorku istinu u riječima rahmetli Alije Izetbegovića koji je rekao ‘Šta god činili, ne zaboravite genocid, jer će se genocid koji se zaboravi, ponoviti‘. Nećemo zaboraviti Srebrenicu i nećemo dopustiti da se zaboravi, da se sličan zločin ne ponovi nigdje u svijetu”, kazao je Erdogan.
Heroine našeg vremena
Komemoracija je završena izlaganjem Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. On je u govoru poručio je kako je ljudska dužnost iskazati saosjećanje s porodicama ubijenih koji će biti ukopani u mezarju kao i s porodicama svih žrtava genocida u i oko Srebrenice. Bećirović je rekao da posebno poštovanje treba iskazati majkama Srebrenice.
“One su istinske heroine našeg vremena. Njihova hrabrost i nepokolebljiv duh služe kao inspiracija svima nama. Njihova borba za istinu i pravdu nas podsjeća na važnost individualnog djelovanja u borbi protiv zla i nepravde. Snaga heroina Srebrenice i Podrinja nas podsjeća da je čak i u najmračnijim trenucima ljubav jača od mržnje, a istina od laži”, rekao je Bećirović.
Podsjetio je da se prvi put komemoracija žrtvama genocida obilježava s rezolucijom o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici usvojenom u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.
“Od iduće godine organizaciju obilježavanja preuzimaju generalni sekretar i sekretarijat Ujedinjenih nacija. U narednom periodu, dokle god bude postojala ljudska civilizacija, 11. juli će biti Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici”, rekao je Bećirović.
Nikad više?
Prvi put je 11. juli obilježen kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici i u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Događaj je organizirala stalna misija BiH pri UN-u, uz kosponzorstvo stalnih misija Albanije, Australije, Austrije, Bangladeša, Bugarske, Kanade, Hrvatske, Estonije, Finske, Njemačke, Islanda, Irske, Lihtenštajna, Litvanije, Malezije, Nizozemske, Novog Zelanda, Sjeverne Makedonije, Ruande, Slovenije, Švedske i Turske.
Na komemoraciji je pročitana poruka generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa koji je, uz ostalo, rekao da je potrebno boriti se protiv podjela i netolerancije.
“Sjećanje na Srebrenicu treba ojačati našu odlučnost da izgradimo svijet slobodan od genocida i gdje će vladati pravda i mir”, poručio je ističući da “nikad više” u takvom svijetu treba biti čvrsto obećanje.
Lekcija iz Srebrenice
Predsjednik Generalne skupštine UN-a Dennis Francis kazao je da je u aprilu 1993. Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo Srebrenicu sigurnom zonom, ali da je to “navodno sklonište” u julu postalo mjesto najvećeg masakra na teritoriji bivše Jugoslavije. “Blizu tri decenije nakon ovog užasnog poglavlja, preživjeli pokušavaju doći do pravde i pomirenja”, kazao je.
Haški tribunal i Međunarodni sud pravde, kako je naglasio, prepoznali su masakr kao čin genocida.
“Lekcija iz Srebrenice je jasna da su netolerancija i pristrasnost u cjelosti kulminirali zvjerstvima. Uvijek moramo biti budni kad je riječ o retorici koja diskriminira određene grupe jer je ona uvijek ukorijenjena u mržnji. Od ključne važnosti je krivično goniti odgovorne, ali se ne može prihvatiti pokušaj da se negira i zaboravi”, poručio je Francis.

Domaći zvaničnici
Ambasador BiH pri UN-a Zlatko Lagumdžija zahvalio je inicijatorima usvajanja Rezolucije, odnosno Njemačkoj i Ruandi, te zemljama koje su bile susponzori rezolucije o Srebrenici. Prikazana je i video poruka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, a obratio se i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
Zastrašujuće iskustvo
Posebno dojmljivo bilo je obraćanje Almase Salihović, koja je imala pet godina kad je počeo rat u BiH, a osam godina kad joj je brat ubijen u genocidu u Srebrenici u julu 1995. Ona se s ostalim članovima porodice uspjela spasiti. Nekompletni posmrtni ostaci njenog brata pronađeni su 2008. godine u masovnoj grobnici.
“U vrijeme smrti, moj brat Abdulah bio je dječak od 17 godina, pun ambicija i snova. Bio je vjernik, inteligentan, iskren i najljubaznija osoba koju sam ikad poznavala. Žao mi je što nisam mogla sve to da mu kažem, kao i koliko ga volim”, istakla je Salihović, koja radi kao glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima.
Fotografije srpskih žrtava
O stanju svijesti u entitetu Republika Srpska govori i činjenica da predstavnici tog entiteta u Vijeću ministara BiH nisu podržali da se 11. juli proglasi dan žalosti. Zahtjev se svake godine nađe pred Vijećem ministara, ali već godinama nema konsenzusa za takvu odluku, jer ministri iz RS-a glasaju protiv. Posljednji put dan žalosti na teritoriji čitave države proglašen je 2019. godine.
Policija RS-a obezbjeđivala je prilazne puteve prema Potočarima. Incidenata nije bilo, ali su i ovog 11. jula uz cestu bile postavljene fotografije poginulih srpskih vojnika i civila, što su učesnici komemoracije doživjeli kao provokaciju i čin negiranja genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice.

Sponzori reportaže „Srebrenica 2024“:
Arel d.o.o. Zenica, IGM d.o.o. Visoko, Union Comerc Co d.o.o. Zenica