U ponedjeljak, 09. septembra, u Kaknju je, u foajeu Doma kulture, zvanično otvorena izložba „Kakanj u osmanskim dokumentima XV – XIX stoljeće“, autora dr. Emira Demira. Organizatori izložbe su Fondacija „Spektrum“ Sarajevo i BZK „Preporod“ Kakanj. Izložbu je, pred više od stotinu posjetilaca, otvorio predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Kakanj mr. Alen Zečević, kazavši da je riječ o iznimno vrijednim eksponatima dokumenata koje je autor pronašao u toku svoga istraživanja u Osmanskom arhivu. Također, naglasio je da je riječ o prvoj izložbi takve vrste u Kaknju, koja građanima omogućava uvid u više od 50 dokumenta koji govore o kakanjskim porodicama, vakufima, pomaganju obnavljanja franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci, migracijama stanovništva, sudskim dopisima, kao i drugim socio-ekonomskim pitanjima.
Brojni arhivski dokumenti
Najveći broj dokumenata koji su predstavljeni na izložbi su, prema riječima autora, po prvi put, nakon nekoliko stotina godina, ugledali svjetlo dana. Kakanj u osmanskim dokumentima, naglasio je dr. Demir na otvaranju izložbe, nije bio zasebna administrativna jedinica. Ipak, sačuvano je mnogo arhivskih dokumenata i spisa koji nam mogu dati jasne predodžbe o lokalnoj zajednici, odnosima, funkcionisanju pokrajinskih i lokalnih vlasti na području Kaknja pod osmanskom vlašću.
Iz naše prošlosti…
„Ovom izložbom želimo kakanjskoj javnosti da prezentiramo do sada nepoznate povijesne činjenice o našoj prošlosti, kroz dokumente koje nije mogla vidjeti u njihovom izvornom obliku“, zaključio je autor.
Inače, dr. Demir iza sebe ima ozbiljan istraživački i prevodilački rad. Do sada je objavio nekoliko djela, od kojih se posebno izdvajaju: „Popisni defter stanovništva i domaćinstava Visočke i Zeničke (Brod) nahije za 1266. po H/1850. godine područje današnje općine Kakanj“, „Stanovništvo Kaknja u osmanskom periodu, Kakanj u sidžilima visočkog suda: vjenčanja, ugovori, parnice 19. stoljeće“, „Popisni defter stanovništva i domaćinstava Ostrožačkog kadiluka iz 1851. godine – područje današnjeg grada Cazina“, te „Bosanskohercegovačka pristaništa Klek-Neum i Sutorina u osmanskim dokumentima 19. stoljeće“.
POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA
ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK
