Povodom početka nove akademske godine, sa prof.dr.sc. Jusufom Durakovićem, rektorom Univerziteta u Zenici, razgovarali smo o novim studijskim programima, razvoju i infrastrukturi Univerziteta te materijalnom statusu uposlenika.
Zadovoljni brojem upisanih studenata
NR: Protekle sedmice počela je nova akademska godina. Za koje studijske programe su studenti pokazali najveće interesovanje?
DURAKOVIĆ: Uvažavajući sve okolnosti u društvu, ovom prilikom izražavam zadovoljstvo sa brojem upisanih studenata na prvom, drugom i trećem ciklusu studija. Možemo reći da smo na sva tri ciklusa upisali više studenata nego prošle godine i to je rezultat naših aktivnosti na promociji Univerziteta u ZDK ali i u SBK. Radili smo na promociji na društvenim mrežama kako bi približili studentima Univerzitet i potrebu da studiraju ali i da, kada donose odluku, ipak odluče da studiraju u Zenici. Naša praksa, već 24 godine, je da se diploma na UNZE ne može kupiti, a cilj je da nudimo kvalitetno obrazovanje te da prenesemo kompetencije našim studentima na svim studijskim programima kako bi sutra mogli ravnopravno da učestvuju u razvoju naše zajednice. Kada je u pitanju najveće interesovanje studenata, još uvijek je veliki pritisak na studij Opće medicine i bili smo prisiljeni da od osnivača tražimo proširenje kvote za upis studenata na Medicinskom fakultetu, na prvom ciklusu. Interesantno je da imamo veliki interes studenata na trećem ciklusu Medicinskog fakulteta. Ove godine smo od osnivača tražili odobrenje za 15 studenata. Na konkurs se javilo 68 kandidata što nam daje snagu da pravimo nastavnu bazu za naš Medicinski fakultet ali interesantno je reći da su to uglavnom zaposlenici Kantonalne bolnice Zenice, što je sigurno dobra pretpostavka za razvoj UNZE, odnosno Medicinskog fakulteta.


„Svakom roditelju je cilj da UNZE sutra bude prestižan univerzitet, da znaju da su djeca na sigurnom kao i da će dobiti adekvatno znanje. Motiv Univerziteta u Zenici je da bude prepoznatljiv brend u visokom obrazovanju, a moja glavna vodilja je internacionalizacija univerziteta“, poručio je Duraković


NR: Na određenim fakultetima je veliko interesovanje studenata za određene studijske programe, šta je plan UNZE ali i Vlade ZDK kako bi se taj problem riješio?
DURAKOVIĆ: Vlada ZDK ne pravi prepreke kada se radi o dozvoli za upis većeg broja studenata. Naš zadatak je da dugoročno razmišljamo o otvaranju novih studijskih programa koji će biti interesantni kako društvenoj zajednici i realnom sektoru tako i mladima da, sutra kada završe bilo koji studijski program, mogu dobiti posao u BiH. Susrećemo se i sa problemom da određeni studijski programi nemaju dovoljan broj studenata te onda imamo problem sa nastavnicima kojima je norma upitna jer uglavnom rade na tim studijskim programima. Vodimo računa da ti nastavnici ne ostanu bez posla. Kroz amortizaciju, prenamjenu te norme, intenzivnije bavljenje naučno-istraživačkim radom na našem Institutu, kad su u pitanju tehnički fakulteti te, kad su drugi fakulteti u pitanju, kroz neke centre, nastojimo da im se namiri ta norma kako bi imali punu platu što se tiče tog radnog odnosa.
NR: Koliko su studijski programi usklađeni s potrebama tržišta rada te da li je tržište rada zadovoljno znanjima koje studenti UNZE steknu tokom studija?
DURAKOVIĆ: Trenutno na Univerzitetu imamo 33 studijska programa i svake godinu-dvije otvaramo nove studijske programe. Jedan od primjera koji je aktuelan je novi studijski program elektrotehnike i informacionih tehnologija. To je jedan veoma važan studijski program na Univerzitetu koji će se studirati, vjerovatno, od naredne akademske godine. Tržište ima interese za takvim studijskim programom. U budućnosti nas čeka robotizacija, digitalizacija, elektrotehnika, informacione tehnologije,… i sve to stvara potrebu da na vrijeme razmišljamo da obrazujemo te kadrove. Kada je u pitanju dio kako privreda, odnosno društvena zajednica gleda na nas, moram priznati da na konferencijima i okruglim stolovima, uz određena izdvojena mišljenja, realni sektor je izuzetno zadovoljan našim profilom kadrova koje edukujemo na Univerzitetu. Moram se pohvaliti da naši inžinjeri tehničkih nauka vode ključne procese kako u BiH tako i širom Evrope. Naše diplome su priznate, zvanično, sa aspekta kompetencija. Kada su u pitanju društvene nauke, naši završenici na Ekonomskom fakultetu su danas vodeći menadžeri u BiH dok su studenti koji završe I, II i III ciklus Pravnog fakulteta danas ugledni tužioci i sudije. Ponosnimo se sa izlaznim kadrovima i kompetencijama svih naših studenata koji završe ovaj univerzitet. Pokušavamo se nametnuti kvalitetom u BiH, ne samo promocijom. Imamo izuzetno dobru saradnju sa studentima koji postižu fantastične rezultate na takmičenjima. To nam je dokaz da smo na ispravnom putu, da prenosimo kvalitetno znanje našoj djeci a, na kraju krajeva, to je i naša misija.
Cilj je moderan i savremen univerzitet
NR: Krajem septembra ponovo ste izabrani za rektora Univerziteta u Zenici. Kakve su vaše vizije u smislu razvoja UNZE?
DURAKOVIĆ: Kažu da se prvi mandat povjerava, a da se drugi mandat mora zaraditi. Ovaj drugi mandat je potvrda meni da je sve ono što sam radio, s nastavnicima i osobljem, bilo dobro. Stabilizirali smo UNZE, radili smo na internacionalizaciji i međunarodnim i domaćim projektima, zaposlili smo dosta mladih asistenata, otvorili nekoliko studijskih programa. Ono što planiram, sa svojim saradnicima, da radim u budućem periodu jeste da se još više radi na internacionalizaciji UNZE. Moj cilj je da UNZE postane jedan moderan, savremen univerzitet i da Zenica bude univerzitetski grad u koji će dolaziti strani studenti. Planiram u ovom mandatu da otvaram studijske programe, gdje je to moguće, na stranim jezicima, nove studisjke programe za koje se pokaže interes i od strane osnivača i od strane tržišta i studenata. Želimo raditi na promociji naših inovativnih centara kao što je Centar za energetsku efikasnost, a gdje pokušavamo da povećamo vlastite prihode Univerziteta. Na našem Institutu „Kemal Kapetanović“ dobili smo novog direktora i očekujem nagli zaokret u smislu vlastitih prihoda. Puno više ćemo se približiti tržištu i raditi na dobijanju stranih projekata. Radit ćemo i na razmjeni studenata i nastavnika po projektima Erasmus i mrežama Ceepus. Ima puno posla ali pravimo dobar ambijent i sredinu u kojoj će naši studenti imati dobre uslove za studiranje, da budu zadovoljni i da odu sa ovog univerziteta tamo gdje ih naša privreda sa zadovoljstvom očekuje.
Unapređenje infrastrukture
NR: Kada je u pitanju ulaganje u infrastrukturu, šta je do sada urađeno te koliko je sredstava Vlada ZDK izdvojila za te namjene?
DURAKOVIĆ: Imamo ozbiljan problem sa nedostatkom prostora za pojedine fakultete i taj problem je najizraženiji na Medicinskom fakultetu i Politehničkom fakultetu. To su dva fakulteta koji dobivaju najveći broj studenata, a imaju najmanje prostora. Nedavno smo imali okrugli sto na kojem smo s našim osnivačem problematizirali ovu problematiku, ukazali potrebu da je neophodno, po ugledu na UNTZ, UNIBL i UNSA, intenzivnije ulaganje u infrastrukturu, izgradnju kampusa. Ne mogu reći da ova, ali i sve ostale vlade, nisu ništa uložile. Ipak smo napravili zgradu Ekonomskog i Pravnog fakulteta, a ove godine se, konačno, privodi izgradnja amfiteatra i restorana, u koje je uloženo 1,5 miliona KM. Prošle godine je Vlada ZDK uložila u adaptaciju Studentskog doma i obezbjeđenje povoljnijih uslova studentima za studiranje preko 300.000 KM. Ulaže Vlada i u adaptaciju i održavanje postojećih zgrada ali smatram da je krajnje vrijeme da se započne ozbiljan projekat, a to je izgradnja nove zgrade Mašinskog i Politehničkog fakulteta i Rektorata na prostoru gdje sjedimo. To je velika investicija, a Vlada ZDK je ove godine finansirala izradu glavnog projekta za tu zgradu. To je pokazatelj da Vlada stoji na stanovištu da se želi ulagati u Univerzitet. Treba se voditi principom racionalizacije prostora prema fakultetima i mislim da ćemo u narednom periodu biti svjedoci intenzivnijeg ulaganja u infrastrukturu Univerziteta u Zenici.
NR: Da li se u narednom periodu može očekivati izgradnja Kampusa kako bi UNZE imao mogućnost privući strane, ali i omogućiti smještaj većeg broja studenata?
DURAKOVIĆ: Plan menadžmenta Univerziteta je izgradnja Kampusa, ali sve ovisi od našeg osnivača jer Univerzitet ne može ništa graditi bez saglasnosti, a i nema novca. Ukoliko osnivač pokaže dobru volju mislim da ćemo to praviti. Imamo ozbiljan problem što KB Zenica još uvijek nije postala univerzitetska bolnica i to nam dodatno povećava troškove jer naši diplomanti medicine moraju praksu obavljati na kliničkom univerzitetskom centru u Tuzli, Foči ili Sarajevu, što nas dodatno zabrinjava. Dugo ta trakavica oko statusa univerzitetske bolnice traje i ne vidim razlog da se to konačno ne riješi. Iskreno se nadam da će Vlada u sklopu izgradnje nove bolnice obezbijediti zgradu za Medicinski fakultet tako da bi na taj način imali riješeno pitanje Medicinskog fakulteta. Ukoliko bi se počela graditi zgrada za Mašinski i Politehnički fakultet, mislim da bi mnoge stvari bile postavljene drugačije i da bi ovo bio jedan fleksibilan, moderan i savremen kampus. Ostalo bi nam samo da nudimo kvalitet.
NR: Jeste li zadovoljni materijalnim statusom uposlenika UNZE?
DURAKOVIĆ: Materijalnim statusom uposlenika nisam zadovoljan. Zastupam interese 355 zaposlenika i kada poredim osnovna primanja našiih zaposlenika u odnosu na zaposlenike u Sarajevu, Tuzli, Banjaluci, Bihaću, mi smo posljednji. Najniže plate od visokoobrazovnih institucija u BiH ima UNZE. Smatram da Vlada treba prepoznati interes i potrebu da se poboljša status svih zaposlenika na UNZE ili bar da nas izjednače sa budžetskim korisnicima kantonalnih institucija tako da i to bude dodatni motiv nastavnom i nenastavnom osoblju da se nudi kvalitet u visokom obrazovanju.