Programom „Tragovima prošlosti u ljepšu budućnost“ obilježena je 823. godišnjica Bilinopoljske izjave i 12. april – Dan oslobođenja Zenice. Ovaj događaj upriličen je kao podsjećanje na važne historijske trenutke koji su obilježili identitet našeg grada i našeg prostora, ali i kao poruka da se njegovanjem kulture sjećanja gradi odgovornija, svjesnija i ljepša budućnost za nove generacije.
Mudrost i zrelost Kulina bana
Program je zbog kiše održan u press salonu stadiona Bilino polje, pored Parka Kulina bana u Zenici, simbolično povezujući prošlost, sadašnjost i budućnost kroz zajedničko sjećanje, poštovanje i okupljanje građana. Predsjednik Foruma građana Zenice Mirsad Mujkić istakao je da se od 2003. godine dva puta godišnje organizuje manifestacije na ovom mjestu čuvajući i njegujući sjećanje na važne historijske događaje.
-Bilinopoljska abjuracija (izjava) dokaz je snage riječi, ali riječi koja je utemeljena na znanju, iskustvu i mudrosti, istakao je prof. dr. Mirza Džananović s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici.
– Tu se zapravo pokazala politička i državničko-diplomatska mudrost i zrelost Kulina bana, kao i cjelokupne njegove infrastrukture, da izvuče maksimum – a to je da spasi državu, njenu autentičnost i autonomiju -kazao je, između ostalog, Džananović te dodao da je Bilinopoljska izjava pokazala svu slojevitost religijskog života u srednjovjekovnoj Bosni.
– To je slojevitost koju imamo i dan-danas. Uzrok te slojevitosti, u tom trenutku, zapravo je bila je rezultirana i činjenicom da već dugi niz godina na tlu srednjovjekovne Bosne nije postojala institucionalna crkvena organizacija sa sjedištem u Rimu. Tako da te optužbe za herezu, djelomično su abjuracijom bile i konstatovane od strane Ivana de Kazimarisa, papinskog legata. Zapravo, da suštinski i nije postojala hereza – već da su postojali određeni problem ili nejasnoće u provođenju rituala, koji su bili izazvani nedostatkom informacija i adekvatnog znanja –kazao je Džananović.
Ostatak pročitajte u pritnanom izdanju
