„ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON – NEISKORIŠTENI TURISTIČKI DRAGULJ“
Nalazeći se na raskrsnici zapadne i istočne civilizacije, sela i ruralna naselja u Bosni i Hercegovini svjedoče o bogatom kulturnom naslijeđu koje predstavlja zemlju i njene ljude. Uticaje grčke, rimske, evropske srednjovjekovne i osmanske imperije možemo vidjeti kroz mnoge očuvane spomenike ili ostatke građevina.
Raznoliko kulturno naslijeđe, navode iz Udruženja za ruralni razvoj Alterural, koje je odabrano od strane Projekta razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini, da sa mrežom ključnih partnera širom zemlje, pokrene i upravlja Inicijativom „Najljepša sela BiH“ i osigura njenu održivost, se manifestuje kroz spomenike ili arhitektonske dragulje i kroz nematerijalnu tradiciju koja živi kroz zanatstvo, kuhinju, muziku, ples i gostoprimstvo. Inicijativa „Najljepša sela BiH“ trenutno obuhvata određeni broj sela širom zemlje, od kojih svako selo ima svoj poseban karakter, istoriju i kulturni značaj. Ova sela su dom tradicionalne arhitekture, uključujući kamene kuće, drvene mostove i tvrđave, dok su okružena prekrasnim krajolicima s prostranim brežuljcima, bistrim rijekama i raskošnim šumama.
„Ja se ponosim sa svojim mjestom, Kraljevom Sutjeskom. Imamo jaku povijest u Samostanu, koji je najstariji u Bosni i Hercegovini i džamiju, koja je među najstarijim džamijama. Turisti nam jako često dolaze, jer imamo jaku povijest“, kazao nam je 75-godišnji Perica Rodić, predsjednik MZ Kraljeva Sutjeska, dodajući da ovdje trenutno živi oko 105 stanovnika.
Današnji izgled samostana potječe iz perioda 1888-1890. godine i čuva vrijednu zbirku kulturno-historijskih predmeta: slika, liturgijsko posuđe, tekstilne predmete, stare dokumente, inkunabule.
Franjevački samostan
Kraljeva Sutjeska je najpoznatija po franjevačkom samostanu, a prvobitni samostan je podignut, najvjerovatnije, u prvoj polovini 14. stoljeća. „Prvi spomen o njemu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine. Nakon turskog osvojenja Bosne, samostan se spominje u jednom turskom popisu 1469. godine. U vrijeme progona 1524. god. samostan je nasilno porušen. Trebalo je proći dulje vremena dok franjevci nisu isposlovali dopuštenje za gradnju novoga samostana. Budući su Turci zabranjivali uporabu trajnijeg materijala (kamen, opeka), novoizgrađeni bi samostan s vremenom brže propadao, a bio je podložan i lakoj zapaljivosti. Godine 1658. izgorio je samostan sa svim dragocijenostima (arhiv, knjižnica). Novi je podignut 1664. godine. U vrijeme bečkog rata, pod konac 17. stoljeća, franjevci su ga morali, zbog velikih nameta, napustiti i živjeti po seoskim kolibama. Kada su se političke prilike smirile, ponovno su se vratili 1704. godine. Tijekom 19. stoljeća samostan je dvaput građen, posljednji put 1888-90. kad je sagrađen današnji samostan“, navode iz franjevačkog samostana Kraljeva Sutjeska.
Sličnu sudbinu kao i samostan imala je i crkva, posvećena sv. Ivanu Krstitelju. Porušena je 1524. godine, ali je uskoro obnovljena, jer se već 1530. spominje u jednom dokumentu. Renovirana je 1596. godine. Nju nije zahvatio požar u kojem je izgorio samostan 1658. godine. U 18. stoljeću dvaput je obnavljana: 1728. i 1784/5. godine. Ipak je zbog dotrajalosti 1821. porušena i nanovo izgrađena, da bi opet 1858. na njezinu mjestu bila podignuta nova.
„Tijekom 17. i 18. stoljeća nabavljeni su glavni i pet pobočnih oltara, koji su vjerojatno rađeni u stilu ranog baroka. Njih više nema, ali su postojali sve do rušenja crkve, 1905. godine. Za crkvu su 1865. godine nabavljene orgulje, koje su sačuvane i koje su još uvijek u funkciji“, navode iz franjevačkog samostana Kraljeva Sutjeska.
Graditeljska cjelina – franjevački samostan i crkva sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, zajedno sa pokretnom imovinom u sastavu samostanskog muzeja, proglašeni su, 2004. godine, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Unutar samostana se nalazi muzej koji pruža uvid u kulturnu baštinu dok arhiv sadrži vrijedne rukopise, historijske spise i dokumente koji svjedoče o višestoljetnoj ulozi franjevaca u očuvanju identiteta i obrazovanja lokalnog stanovništva.
Inicijativa „Najljepša sela BiH“ trenutno okuplja 17 sela koja predstavljaju srce tradicije, arhitekture i pejzaža zemlje, a tri sela su iz Zeničko-dobojskog kantona, među kojima je i Kraljeva Sutjeska, koja je smještena u općini Kakanj, te ima iznimno bogatu historiju i kulturnu baštinu, te je, zajedno sa tvrđavom Bobovac, predstavljala sjedište bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića.
Kuća Ive Duspera
Osim samostana, ovdje se nalazi i Kuća Ive Duspera, najstarija kuća u srednjoj Bosni, a potječe iz ranog 18. stoljeća. Kuća je nacionalni spomenik i nalazi se pod zaštitom države. Restauracija još uvijek nije izvršena, ali je kuća ipak otvorena za javnost i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture.
(nastavak u sljedećem broju)
PROJEKAT PODRŽAVA MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK
