“O KULTURI JE RIJEČ – PROMOCIJA KULTURE I MLADIH UMJETNIKA U ZDK”
Riječ je o višetomnom enciklopedijskom
riječniku autora rahmetli Dževada Jahića
U Islamskom centru Sultan Ahmed Zenica, nedavno je, u okviru vjersko-kulturne manifestacije „Lastavica 2026“, održana promocija višetomnog enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika, autora projekta rahmetli akademika Dževada Jahića. Promociju su organizirali Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, uz podršku Muftijstva zeničkog, a pod pokroviteljstvom Vlade Zeničko-dobojskog kantona.
Važnost jezika kao temelja identiteta
Na početku programa, prisutnima se obratio muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, koji je govorio o važnosti jezika kao temelja identiteta, kulture i pamćenja jednog naroda
„Nema nikakve sumnje da je bošnjački identitet jedna višeslojna odrednica i da su vjera i duhovnost njen važan sadržalac i bitna karakteristika i osnova. Međutim, nije samo vjera ono što čini bošnjački i bh. identitet. Jedan od vrlo važnih, čak i presudnih odrednica bošnjačkog identiteta, jeste i naš jezik, koji je stoljećima razvijan, građen i koji je, uprkos svemu tome, osporavan. Nije oporavan jezik, nego su osporavani baštenici, nosioci tog jezika. I zbog toga, baštinici tog jezika, u ovom slučaju Bošnjaci, moraju afirmirati taj jezik na različite načine. Između ostalog, najvažniji, primarni sadržaj afirmacije tog jezika jesu rječnici, gramatike, oni fundametalni tekstovi našeg identiteta. Zato je ovaj Rječnik beskrajno, neizrecivo važan. To je jedan kolosalni projekat koji, u principu i u osnovi, u nekim velikim, ozbiljnim državama, da tako kažem, rade institucije, akademije, mnogi timovi istraživača. Ovdje je to preuzeo profesor Dževad Jahić, a onda, u drugom koraku, Haris Ćatović. Mi smo, naravno, obradovani ovim. Ovo je dugogodišnji projekat koji traje i razvija se“, kazao je muftija Dizdraević.
U ime Vlade Zeničko-dobojskog kantona, obratio se ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Mirza Mušija, koji je istakao da je Vlada kao i Ministarstvo, prepoznala značaj ovog kapitalnog projekta i njegovu vrijednost za bosanski jezik, kulturu i nauku.
„Budžet, odnosno sredstva koja smo izdvojili za ovaj projekat, Rječnik bosanskog jezika, našeg akademika profesora Jahića, kao i profesora Ćatovića, nisu nikakava vrsta donacije, to je vraćanje duga. Znate, narod koji nema ili ne ulaže u svoj jezik, on pristaje na to da mu ga neko drugi opisuje. Mi ne pristajemo. Zato sam i rekao, mi stojimo iza svih onih projekata koji će naše istine braniti perom nauke. I mi nećemo odgovarati onima koji osporavaju, ili na bilo koji način problematiziraju, bosanski jezik. Znamo da su činjenice na našoj strani. Faktografija i nauka, ovih 12 tomova je naučni odgovor na te potpuno sulude aktivnosti osporavanja. Oni koji osporavaju moraju znati da je bosanski jezik stariji od svih njih, kad se saberu, počevši od Uskufijinog bosansko-turskog rječnika, pa na ovamo. Mi sada imamo situaciju da, na jedan naučan način, dakle naučno i faktografski, odgovaramo na mitomaniju, guslanje, hujkanje, sve ono što imamo u našem okruženju, Potpuno jedan neciviliziran pristup nečemu što je pravo da se određuješ da budeš ono što jesi, ili što osjećaš da jesi, i to pravo vam niko ne može oduzeti“, kazao je, između ostalog, ministar Mušija
Najveći naučno-istraživački leksikografski i
kulturološki poduhvat o bosanskom jeziku
Član Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Edhem Bičakčić govorio je o realizaciji projekta te podsjetio na institucije, ustanove i pojedince koji su svojim doprinosom i podrškom pomogli njegovu realizaciju. O Rječniku su govorili promotori prof. dr. Amira Turbić Hadžagić, predsjedavajuća Savjeta VKBI za bosanski jezik i književnost i dr. sc. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, kao i doc. dr. Haris Ćatović, naučni saradnik Instituta za jezik UNSA i autor XII toma Rječnika, koji obuhvata riječi od slogova „pol“ do „poš“ i predstavlja nastavak višegodišnjeg rada na ovom značajnom projektu.
„Svaki tom Rječnika predstavlja novi broj i novu leksiku koja do danas nije predstavljena. Mi predstavljamo riječi po slogovima. Dakle, to je nastavak i na sistematičan način, dosljedno, leksikografski, kako je radio i profesor Jahić, pokazuje se upotreba i vrijednost, odnosno status određenih riječi u bosanskom jeziku, u tom rasponu“, kaže Ćatović, ističući da se ovakvi projekti izvode i rade jednom u 100 godina u jednom narodu. „Mi nismo u prilici, nažalost, a to je priroda ovog posla, da odjednom uradimo kompletnu leksiku, trebali bi na to čekati 100 godina, kako su to radile, naprimjer, Jugoslovenska akademija znanosti i umjetnosti, koja je radila punih 96 godina takav rječnik, koji je izdat u 23 toma. Priroda toga posla, ustvari, nalaže takav pristup, vodeći, naravno, računa o tome da se ispoštuju svi oni naučni principi koji je uspostavio profesor Jahić, u načinu obrade leksike, odnosno natuknice“, kaže Ćatović.
Natuknica je riječ koja se objašnjava, ona je, pojašnjava Ćatović, u svom kanonskom obliku, imenica je u nominativu, glagol u infinitivu, a onda se poslije toga navodi etimologija riječi, za one riječi koje ne potječu iz slavenskih jezika, dakle iz orijentalnih, germanskih, romanskih jezika. „Nadalje se radi gramatički opis, nastojeći da se daju svi morfološki oblici u kojima se određena riječ pojavljuje. Slijedeći je semantički aspekt, dakle objašnjava se značenje i kontekst upotrebe određene riječi, vodeći računa o tome da se što šire da, iz različitih društvenih sfera, upotreba određene riječi to njeno, da kažem, stilsko nijasniranje. Nadalje su sintagme, one koje su frekventne u bosanskom jeziku i koje nose određena značenja. I, na kraju, imamo frazeologiju koja je za bosanski jezik jako važna, iz razloga jer predstavlja, zapravo, i reprezentira, mentalitet i duhovnost našeg naroda. Tako da, svi ovi segmenti zahtijevaju određeno i vrijeme i pažnju“, objašnjava Ćatović.
Da je ovo najveći naučno-istraživački leksikografski i kulturološki poduhvat o bosanskom jeziku u historiji BiH kazuje i činjenica da svaki tom donosi između 3.000 i 3.500 novih riječi, koje do danas nisu bile objašnjene. „Mi upotpunjujemo leksiku, donosimo novu, do onog momenta dokle je urađen zadnji tom“, kaže Ćatović.
PROJEKAT PODRŽAVA MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK
