Privreda BiH traži predvidivost, investicije i
kvalificiranu radnu snagu
Na svečanosti povodom otvaranja 30. Generalnog bh sajma ZEPS 2026 među zvanicama koji su se obraćali bio je i ministar za privredu u Vladi Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić.
Šibonjić: „ZEPS se vratio na velika vrata“
Ministar Šibonjić istakao je da je ovogodišnji ZEPS potvrda rezultata višegodišnjeg rada na njegovom povratku i razvoju.
„Danas sa posebnom emocijom mogu reći – ZEPS se vratio. I vratio se na velika vrata.“
Šibonjić je ovogodišnje izdanje ocijenio kao najveće, najbolje i najljepše izdanje ZEPS-a do sada.
„Danas više ne govorimo o planovima. Danas govorimo o rezultatu. A rezultat je pred nama. ZEPS 2026. najveći je, najbolji i najljepši ZEPS do sada.“ Posebno je istakao međunarodni karakter sajma i njegovu ulogu u povezivanju domaćih kompanija sa partnerima iz regiona i svijeta.
„Prije tri godine rekli smo: vratit ćemo ZEPS. Prošle godine rekli smo: rastimo zajedno.
A danas možemo reći: uspjeli smo. ZEPS je ponovo tu – veći, bolji i snažniji nego ikada,“ kazao je ministar Šibonjić tokom svog obraćanja. Svoj štand na sajmu imalo je i Ministarstvo za privredu ZDK, a tokom sajma ovo je bilo idealno mjesto za susrete s privrednicima i predstavnicima privrednih i trgovinskih komora, razgovore o potencijalnim ulaganjima i saradnji.
Panel o budućnosti privrede u BiH
Prvog dana ZEPS-a 2026 održan panel „Budućnost privrede Bosne i Hercegovine – izazovi i prilike“
Predvidiv poslovni ambijent, kvalificirana radna snaga, veće investicije, reindustrijalizacija i ubrzanje evropskih reformi ključne su pretpostavke snažnijeg i održivog ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine, poručeno je sa panela „Budućnost privrede Bosne i Hercegovine – izazovi i prilike“, održanog prvog dana Međunarodnog generalnog BH sajma privrede ZEPS 2026.
Partnerski odnos vlasti i privrednika
O izazovima i prilikama za razvoj domaće privrede govorili su Samir Šibonjić, ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona, Snježana Köpruner, direktorica GS-TMT, Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović i ambasadorica Češke Republike u BiH Njena Ekselencija Jana K. Lolić Šindelková.
Samir Šibonjić, ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona, u fokus svog obraćanja stavio je partnerski odnos vlasti i privrednika, reindustrijalizaciju te stvaranje boljih uslova za domaće i strane investicije.
Panel održan prvog dana ZEPS-a 2026 potvrdio je da je za budućnost bh. privrede ključno povezati vlast, privredu, obrazovanje i investitore, iskoristiti domaće resurse i ljudski potencijal te stvoriti ambijent u kojem će proizvodnja, znanje i investicije biti temelj novog ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine.
„I sam sam studirao i radio vani, a zatim se vratio u Bosnu i Hercegovinu. Dolazim iz privrede i znam koliko je važno da svi nivoi vlasti budu partneri privrednicima i razumiju njihove stvarne potrebe“, kazao je Šibonjić.
Kao primjer konkretne podrške privredi naveo je povećanje poticaja u ZDK, ističući da je sa ranijih maksimalno tri miliona KM taj iznos povećavan do devet miliona KM, dok je u posljednje četiri godine za podršku privredi izdvojeno više od 40 miliona KM.
Govoreći o tome šta Zeničko-dobojski kanton može ponuditi evropskim investitorima, Šibonjić je naglasio da su među ključnim prednostima povoljnije zemljište u industrijskim zonama, kvalificirana radna snaga sa iskustvom u proizvodnji i spremna za dodatne obuke i prekvalifikacije, stabilna valuta i poreski sistem, uključujući porez na dobit od 10 posto.
Posebno je ukazao na potrebu snažnije promocije domaćih potencijala, podrške mladima i razvijanja svijesti o kupovini domaćih proizvoda.
„Privrednici su ponos ove zemlje jer stvaraju novu vrijednost. Niko nas neće spasiti osim jake privrede – samo jaka privreda znači jaka Bosna i Hercegovina“, poručio je Šibonjić.
Zeničko-dobojski kanton ima potencijal za nove investicije
Snježana Köpruner, direktorica GS-TMT, među najvećim izazovima bh. privrede izdvojila je političku i ekonomsku nesigurnost u svijetu i Evropi, nedostatak stručne radne snage i pad kvaliteta obrazovanja. Posebno je naglasila značaj reindustrijalizacije i stvaranja uslova za ostanak mladih u Bosni i Hercegovini, ali i njihov povratak iz inostranstva.
„Moramo stvoriti uslove da mladi ljudi ovdje vide svoju budućnost, ali i otvoriti prostor za povratak onih koji su iskustvo i znanje stekli u inostranstvu. Oni sa sobom mogu donijeti novu tehnološku disciplinu, znanje i iskustvo koje je našoj privredi potrebno“, kazala je Köpruner.
Govoreći o iskustvu GS-TMT-a, posebno je istakla potencijal Zeničko-dobojskog kantona, gdje je kompanija otvorila novi pogon u Zenici, naglašavajući kvalitet radne snage i obrazovnih institucija. Dodala je da i poslodavci moraju preuzeti odgovornost za razvoj kadrova.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, istakao je da je jedan od ključnih problema domaćih kompanija nedostatak dugoročne predvidivosti poslovnog okruženja.
Važnim korakom u približavanju evropskom finansijskom sistemu ocijenjeno je uvođenje domaćeg sistema instant plaćanja, dok bi pristupanje SEPA području građanima i kompanijama omogućilo značajno jeftinije prekogranične transakcije. Prema procjenama Centralne banke BiH, potencijalne godišnje uštede mogle bi iznositi do 100 miliona eura.
„Kompanijama je potrebno da imaju sliku najmanje pet godina unaprijed – šta će se dešavati sa zakonskom regulativom, porezima, doprinosima i drugim pitanjima koja direktno utiču na njihovo poslovanje“, kazao je Jašarspahić.
Naglasio je značaj domaćih izvozno orijentisanih kompanija, reindustrijalizacije i razvoja proizvodnih pogona u manjim sredinama, uz potrebu za većim korištenjem vlastitih resursa.
Guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da se za 2026. godinu projicira realni rast BDP-a od 1,9 posto, uz očekivani oporavak u naredne dvije godine.
Ambasadorica Češke Republike u BiH poručila je da iskustvo njene zemlje pokazuje koliko su važne strukturne reforme, otvorena ekonomija i jasna evropska perspektiva.
Bosna i Hercegovina, kako je ocijenjeno, ima značajne potencijale – od energije i prirodnih resursa do industrije, poljoprivrede i kvalitetnih domaćih proizvoda. Istovremeno, potrebno je više ulagati u obrazovanje, nauku, tehnologiju i digitalizaciju, ali i snažnije predstavljati domaće proizvode na međunarodnim tržištima.
Učesnici panela zaključili su da BiH za snažniji i održiviji razvoj treba više kapitalnih investicija, fiskalnu disciplinu, efikasnije institucije, vladavinu prava, kvalitetnije obrazovanje, razvoj domaće proizvodnje i ubrzanje reformi usklađenih sa Evropskom unijom.
