„ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON – NEISKORIŠTENI TURISTIČKI DRAGULJ“
Tešanj je jedan od gradova u kojem se historija ne čita samo iz knjiga, nego se prepoznaje po njegovim zidinama, ulicama i građevinama. Smješten na dodiru srednje i sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, Tešanj je administrativno, kulturno i privredno središte istoimene općine koja se prostire na 209 km². Kroz grad protiče rječica Tešanjka, pritoka rijeke Usore, koja ovom prostoru daje poseban prirodni šarm, dok njegova geografska povezanost s općinama: Teslić, Doboj, Doboj Jug, Usora i Maglaj što čini Tešanj lako dostupnim i važnim regionalnim centrom.
Tešanjski Stari grad
Tešanjski Stari grad (gradina, tvrđava) nalazi se u urbanom dijelu današnjeg Tešnja i jedan je od najznačajnijih simbola kulturno-hitorijskog naslijeđa ovog kraja. Starim gradom od 2010. godine upravlja JU Muzej Tešanj, a na gradu se promoviše kulturno-historijsko nasljeđe tešanjskog kraja. Trenutno se unutar zidina tvrđave nalazi šest stalnih muzejskih postavki. Do kraja Drugog svjetskog rata na tvrđavi nisu vršene nikakve popravke. Tek 1949/50. godine podignut je krov na Krnjoj kuli, a od 1954. do 1990. godine etapno su vršene sanacije i zaštitni radovi. Prva arheološka iskopavanja izvršena su 80-ih godina 20. stoljeća. Od jula 2003. godine tešanjska tvrđava je zaštićeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Danas Stari grad Tešanj nije samo vrijedan historijski lokalitet, već i mjesto s kojeg se pruža impresivan pogled na Tešanj i okolinu. „Tvrđava danas prkosi svojom jačinom i plijeni svojom ljepotom dočekujući svakog posjetioca iskrenom dobrodošlicom i sadržajem. Stoga, ako se nađete u blizini ove bh. i tešanjske ljepotice, nemojte propustiti priliku da je posjetite i uživate u njenoj bogatoj historiji. Ako dođete na tešanjsku tvrđavu možete vidjeti muzejske postavke, prelijepu panoramu Tešnja a na gornjem dijelu tvrđave omogućen je i sadržaj za djecu (ljuljačke, klackalice, klupe za odmor)“, poručuju iz JU Muzej Tešanj.
Eminagića kuća
Eminagića kuća je tradicionalna bosanska kuća u Tešnju, izgrađena u 19. stoljeću. Kuću je izgradila i u njoj stanovala bogata porodica veleposjednika i trgovaca s prezimenom Eminagić, pa je po njima u narodu poznata pod tim imenom. Izgrađena je tradicionalnim sistemom gradnje tzv. ćerpićem, kojim su se u prošlosti gradile kuće u Bosni. Krajem 20. stoljeća kuću je otkupila Općina Tešanj, restaurirala kroz projekat Evropske unije i finansijsku pomoć vlade Federacije BiH, a danas je kuća muzej. Sastoji se od podruma, prizemlja i sprata. Eminagića kuća je 2005. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH, a danas je mjesto koje nas vraća u jedno davno prošlo vrijeme gdje se može osjetiti kako se živjelo u kući građenoj po mjeri čovjeka.
Čaršijska džamija, Sahat-kula,izletišta, jezera,…
Turisti i posjetioci u Tešnju mogu posjetiti i Čaršijsku (Gazi Ferhad-begovu) džamiju, koju je 1564. godine sagradio Ferhad-beg, a nalazi se u centru Tešanjske čaršije. Tu je i Sahat-kula, sagrađena u 17. vijeku ispod starog grada Tešnja i jedna je od ukupno 21 sahat kule sagrađene u BiH. Uz navedene kulturno-historijske spomenike, tu su i Mezar pjesnika Muse Ćazima Ćatića, nekropole stećaka, Katolička crkva sv. Petra i Pavla i dr. Za ljubitelje prirode i sportsko rekreativnog turizma treba pomenuti: stazu zdravlja u Mrkotiću, izletišta Kiseljak i Ćatin greb, jezero Jelen, Ciglansko jezero, jezero Mrkotić, izletište pored rijeke Usore u Kraševu,…
Nekropole stećaka
Danas Tešanj ponosno čuva bogato kulturno-historijsko naslijeđe, uključujući brojne nekropole stećaka u Kaloševiću, Bobarama, Šijama, Novom Selu, Logobarama, Jevadžijama, Raduši, Orašje Planjama, Jablanici, Medakovu, Rosuljama, Vukovu, Trepču, Piljužićima i Mrkotiću. Ovi kameni spavači predstavljaju neizostavan dio turističke ponude, privlačeći istraživače, ljubitelje historije i kulturne baštine.
„Kada bi nekome preporučili šta obavezno treba posjetiti u Zeničko-dobojskom kantonu izdvojili bismo Kraljevski grad Bobovac, tvrđavu Vranduk, te Park prirode. Ljubiteljima prirode preporučili bismo i izletišta na planini Zvijezdi, kanjon rijeke Krivaje, kao i šetnju Kamberovića poljem u Zenici. U širem kontekstu kulturno-historijskih i turističkih ruta Zeničko-dobojskog kantona posebno se izdvaja i Visoko, a za one koji traže odmor, relaksaciju i zdravstveni turizam, Olovo se izdvaja kao prepoznatljiva destinacija. Posebno vrijedi posjetiti Tešanj sa njegovim starim gradom, jednim od najbolje očuvanih srednjovjekovnih utvrđenih gradova u Bosni i Hercegovini. Tragovi naseljenosti na ovom području sežu još u prahistorijsko doba, a brojni arheološki nalazi iz paleolitika, bronzanog i željeznog doba svjedoče o kontinuitetu života kroz milenije. Lokaliteti poput Velikog Majdana, Starog grada Tešanj, Griča i Paklenice dodatno potvrđuju bogatstvo materijalne kulture i strateški značaj ovog područja kroz historiju“, kazao nam je Šaban Ibrišimović, direktor Turističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona
„Na području Tešnja i okolnih sela kriju se nekropole stećaka i tiha svjedočanstva srednjovjekovnih života u kamenu. Terenska istraživanja otkrivaju da je nekada ovdje postojao značajan broj ovakvih lokaliteta. Na području Tešnja identificirano je više od 20 nekropola sa oko 150 stećaka, od kojih je najbogatija nekropola Bajina Glava u Vukovu. Čak i u seoskim dvorištima, položeni stećci šute i svjedoče o životu i običajima ljudi koji su stoljećima živjeli na ovim prostorima“, navode iz Turističke zajednice ZDK.
PROJEKAT PODRŽAVA MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK
