„ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON – NEISKORIŠTENI TURISTIČKI DRAGULJ“
Iz svoje bogate historije, Maglaj čuva: svoju Tvrđavu, Jusuf-pašinu džamiju (Kuršumliju), Fazli-pašinu džamiju, džamiju Sukijju, Svetište sv. Leopolda Mandića, crkvu sv. Ilije Proroka, Uzeirbegov konak i Delibegov han, svoje stećke i kamene kugle. Čuva svoju biblioteku, koja se ubraja u najljepše u Bosni i Hercegovini i Festival «Studentsko ljeto». Aleje platana i katalpi dio su zelenog pojasa u samom centru grada. Maglaj i njegova okolina sa netaknutom prirodom i izletištima pogodan je za razvoj turizma i rekreativne sadržaje.
Nakon što smo u prošlom broju Naše riječi predstavili maglajsku tvrđavu i Kuršumlija džamiju, neke od prepoznatljivih simbola grada, donosimo vam i informacije o drugim znamenitostima i turističkim potencijalima Maglaja, koji dodatno svjedoče o njegovoj bogatoj historiji i prirodnim ljepotama.
Uzeirbegov konak
Uzeirbegov konak je izuzetno lijep objekat uz samu obalu Bosne. Sagrađen je u starobosanskom stilu XIX vijeka negdje oko 1875. godine. Priča se da je prizemlje urađeno od tesanih kvadera koji su bili pripremljeni za gradnju mosta koji je Maglajlijama ponudio Jusuf-Paša. Konak je sagradio jedan od potomaka maglajskih kapetana Salih-beg Uzeirbegović.
Delibegov han
Hanovi i karavan-saraji nicali su na svim putnim pravcima pa tako je Maglaj dobio svoj, Delibegov han na lijevoj obali Bosne. Podignut je u drugoj polovini XIX vijeka i dugo je bio jedini objekat u maglajskom polju.
Delibegov han je u zadnjem ratu bio potpuno devastiran i gotovo izgubljen. Tokom poslijeratnog razdoblja, poput mnogih vrijednih objekata kulturne i graditeljske baštine, tako je i ovaj spomenik graditeljskog naslijeđa pretrpio dodatnu štetu zbog izloženosti vremenskim i ostalim nepovoljnim utjecajima (vlaga, promjena temperature, itd.). Han je obnovljen 2013. godine.
Crkva sv. Ilije Proroka
Crkva Svetog Ilije Proroka sagrađena je u periodu od 1906. do 1908. godine u duhu istoricizma. Jednobrodno zasvođena građevina, s bočnim pjevnicima, zvonikom na zapadnoj strani i apsidom na istočnoj. Na crkvi postoje dva portala: glavni na zapadnoj strani i sporedni na južnoj strani objekta. Tradicionalno, hramovna slava organizira se 2. augusta.
Svetište sv. Leopolda
Prvo sagrađeno svetište u čast sv. Leopolda Bogdana Mandića. Prosvećeno je 17. jula 1979. godine. Patron župe obilježava se 12. maja na blagdan sv. Leopolda, koji je sahranjen u Padovi (Italija), a u ovom svetištu čuvaju se moći sv. Leopolda koje predstavljaju najveći dio kostiju sačuvan izvan Padove. U samom svetištu nalazi se kopija sobice iz svetišta u Padovi.
Pećinski kompleks Megara
Mokra Megara je speleološki kompleks na planini Ozren, smješten nedaleko od Maglaja. Kompleks obuhvaća pet pećina: Mokra Megara, Suha Megara, Veliki Ponor, Mali Ponor i Poljska pećina, raspoređenih na površini od oko jednog kvadratnog kilometra. Mokra Megara je najistaknutiji dio kompleksa, s hodnicima dugim oko 2,5 kilometra. Ovaj speleološki kompleks predstavlja izuzetno prirodno bogatstvo zahvaljujući očuvanom ekosistemu i jedinstvenom staništu endemskih vrsta kukaca. Osim toga, služi kao ključno hibernacijsko sklonište za nekoliko vrsta šišmiša, čime pridonosi očuvanju bioraznolikosti i ekološke stabilnosti šireg područja Ozrena.
Izletište Bistrica
Bistrica je trenutno najveće i najpoznatije izletište u Maglaju. Prostor je okružen borovom šumom, a posebnu čar ovom izletištu daje žubor i osvježenje male rijeke Bistrice. Lokacija je uređena za izletnike i sadržava kućice – mlinčiće, otkrivene i natkrivene klupe i stolove za izletnike, roštilje i terene za sport i rekreaciju.
„Želimo Vam dobrodošlicu u grad koji Vam ima mnogo toga za ponuditi, od privrede do kulture, od obrazovanja do sporta, od historije do turizma“, poručuju iz Općine Maglaj.
PROJEKAT PODRŽAVA MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK
