Ministarstvo za privredu/gospodarstvo Zeničko-dobojskog kantona među najagilnijim je u Federaciji BiH, a snažni poticaji doprinijeli su liderskim pozicijama ovog kantona u FBiH. O tome smo razgovarali s ministrom gospodarstva Zlatkom Jelićem.
NR: Ministarstvo za privredu ove godine izdvojilo je rekordna sredstva za jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i obrta. Koji je iznos i kakvi su efekti poticaja?
Poruka izlagačima
NR: Vaša poruka tvrtkama i poduzetnicima i izlagačima na 16. Međunarodnom sajmu privrede u Tešnju.
JELIĆ: Svim izlagačima i gospodarstvenicima želim mnogo uspjeha, dobru promociju i da sklope kvalitetne poslove od kojih će korist imati i oni i naše gospodarstvo. Neka ovo zaista bude festival gospodarstva, a Vlada i Ministarstvo gospodarstva će, kao i do sada, nastaviti pružati podršku. Jer, naš zajednički cilj je stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, jačanje gospodarskog sektora, ali i stvaranje povoljnog okruženja za privlačenje investicija i izvoz.
JELIĆ: Program poticaja Ministarstva za gospodarstvo za 2022. godinu vrijedan je preko 4 miliona KM, a obuhvatio je 11 mjera fokusiranih na jačanje malih i srednjih preduzeća i obrta, kao i izgradnju i opremanje poslovnih zona u našem kantonu. Zadovoljni smo efektima, jer od gospodarstvenika dobijamo izrazito pozitivan feedback. Jačanje konkurentnosti jeste u fokusu naših mjera poticaja. Na javni poziv se prijavilo 89 tvrtki, od kojih je 56 ispunjavalo kriterije. Njima je odobreno ukupno 1.130.021,63 KM. Osim toga, na javni poziv za investicije kod obrta iz područja prerađivačkih djelatnosti, tradicionalnih i starih zanata za 73 korisnika odobreno je 396.590,65 KM.
Inovirani programi
NR: Za koje programe vlada najveći interes tvrtki i poduzetnika?
JELIĆ: Najveći interes ove godine bio je za javne pozive podrške jačanju konkurentnosti, za investicije kod obrta i javni poziv za žensko poduzetništvo.
NR: Ove godine ste inovirali programe poticaja? Koje su novine?
JELIĆ: Novina u odnosu na ranije godine su tri nova javna poziva – podrška samozapošljavanju i razvoju Start up-a, podrška samozapošljavanju i gospodarskim subjektima u IT sektoru za kreiranje i izvoz digitalnih rješenja te refundiranje finansijskih sredstava namijenjenih podršci razvoja ženskog poduzetništva.
Iznad očekivanja
NR: Kakva je realizacija ovogodišnjeg programa?
JELIĆ: Odziv gospodarstvenika na javne pozive ove godine je bio van svih očekivanja. Gospodarstvenici su prepoznali našu volju da im pomognemo u njihovom napretku i zapošljavanju većeg broja radnika, te na taj način ojačamo gospodarstvo ovog kantona. Sva planirana sredstva po javnim pozivima smo skoro utrošili, a uskoro ćemo donijeti odluke o odobravanju i dodjeli sredstava poticaja namijenjenih subvencioniranju projekata turističke infrastrukture i suprastrukture i subvencioniranju administrativnih troškova kod izgradnje proizvodnih objekata.
NR: U kakvom je stanju gospodarstvo ZDK? Iz Vlade često napominju da je privreda ovog kantona kičma ekonomije FBiH. Šta nas to izdvaja u odnosu na druge kantone?
JELIĆ: Mi smo izvozno orijentiran kanton, a uglavnom dominiraju tvrtke iz drvnog i metalnog sektora. Brojke potvrđuju da je naš program podrške putem javnih poziva efektan i da su gospodarstvenici vrlo zadovoljni, jer su kriteriji povoljniji nego kod, npr., istog programa Vlade Federacije BiH. Naš kriterij je najmanje tri zaposlena i da tvrtka posluje minimalno šest mjeseci, dok je kriterij Federalnog ministarstva razvoja poduzetništva i obrta pet zaposlenih i minimalno godina dana poslovanja. Bezbroj je drugih primjera. Na ovaj način naši poticaji su mnogo dostupniji i atraktivniji za poduzetnike, a tim su i efekti mnogo vidljiviji. Naše tvrtke se razvijaju, a istovremeno pomažemo lokalnim zajednicama da razvijaju poslovnu infrastrukturu.
Poslovne zone
NR: Kad smo već kod toga, kako stojimo sa privrednom infrastrukturom u gradovima i općinama? U kakvom su stanju poduzetničke zone?
JELIĆ: Vlada i Ministarstvo gospodarstva godinama snažno podržavaju osnivanje i jačanje poslovnih zona. Većina općina imaju izgrađene, neke i odlično uređene poslovne zone, a najslabiju infrastrukturu u ovom trenutku imaju Vareš i Breza. Izgradnjom poslovnih zona dobiva se maksimalna dodatna vrijednost za uložena sredstva, jer se na ovaj način privlače investitori i otvaraju nova radna mjesta, a što doprinosi kvalitetnijim uvjetima života u tim sredinama. Od 2009. godine, kada je pokrenut program subvencioniranja troškova organizacije i izgradnje poslovnih zona, do sada je izdvojeno oko 9 miliona KM.
Novina u odnosu na ranije godine su tri nova javna poziva – podrška samozapošljavanju i razvoju Start up-a, podrška samozapošljavanju i gospodarskim subjektima u IT sektoru za kreiranje i izvoz digitalnih rješenja te refundiranje finansijskih sredstava namijenjenih podršci razvoja ženskog poduzetništva.
Trenutno je aktuelan javni poziv za prikupljanje zahtjeva za odobravanje i dodjelu finansijskih sredstava namijenjenih subvencioniranju troškova organizacije i izgradnje poslovnih zona. Sredstva iz ovog javnog poziva su namjenjena opremanju zemljišta komunalnom infrastrukturom unutar poslovne zone. Izgradnja komunalne infrastrukture unutar poslovne zone podrazumijeva: izgradnja, obnova, sanacija ili proširenje komunalne infrastrukture, kao što su ceste, plinske instalacije, vodosnabdijevanje, odvod otpadnih voda uključujući nabavku i instalaciju kolektora i prečistača, elektrifikacija, telekomunikacije i sl.
Višestruka korist
Koristi koje se ostvaruju poticanjem razvoja poslovnih zona su višestruke, a ukoliko se sagledaju sa aspekta države i društva, možemo reći da doprinose povećanoj gospodarskoj aktivnosti i upošljavanju, poboljšanoj regionalnoj distribuciji proizvodnje, kvalitetnoj poduzetničkoj infrastrukturi, povećanju konkurentnosti te kreiranju kvalitetnije investicijske klime u širem okruženju.
