Svjedoci smo da je u proteklom periodu sve veći broj slučajeva nasilja na internetu, a zbog nerazumijevanja, ismijavanja i osude okoline pojedini slučajevi završe sa najgorim ishodom-smrću. Samoubistvo mladića Mladena Dulića iz Laktaša samo je jedan od slučajeva cyber nasilja koji je potresao našu državu. Počinioci ovog oblika nasilja uglavnom prolaze nekažnjeno, čak i onda kada su posljedice, kao u slučaju mladića iz Laktaša, tragične.
Edukacija o načinu prijave nasilja
Prema riječima magistrice psihologije Inele Kaknjo iz Centra za mentalnu rehabilitaciju JU „Dom zdravlja“ Zenica nasilje na internetu, kao i ostali oblici nasilja, ostavljaju opasne posljedice po mentalno zdravlje koje bismo morali ozbiljno shvatiti i reagovati na vrijeme. „Posljedice mogu biti kratkoročne i dugoročne. Neke od kratkoročnih posljedica su obično lošiji razultati u školskim postignućima u odnosu nego ranije ili u radnom okruženju ukoliko je odrasla osoba, izbjegavanje odlaska u školu, povlačenje iz socijalnih interakcija, promjene u tjelesnoj težini, česte promjene raspoloženja, pojačana razdražljivost i agresivnost. Ukoliko nasilje traje produženo javljaju se dugoročne posljedice depresija, anksioznost, autodestruktivna ponašanja, samopovređivanje, suicid“, kaže Kaknjo.
Iz MUP-a ZDK kazali su da je, uvidom u Izvještaj o stanju bezbjednosti, tokom devet mjeseci ove godine evidentirano ukupno sedam krivičnih djela iz oblasti krivičnih djela protiv sustava elektronske obrade podataka, a odnose se na krivična djela: računalna prevara-5 krivičnih djela i računalno krivotvorenje-2 krivična djela.
Ukoliko primijetimo da neko trpi cyber nasilje, važno je ne zanemarivati suptilne znakove koje nam odaju žrtve. Kako kaže Kaknjo, za razliku od nasilja koje se provodi direktnim kontaktom, cyber nasilje je još i opasnije jer je žrtva pod njegovim utjecajem stalno, čak i kada se nalazi u svome domu gdje bi trebalo da se osjeća sigurno i zaštićeno. „Potrebno je educirati populaciju o tome šta je to cyber nasilje jer su ga mnogi do sada zanemarivali i trpili ne evidentirajući da je to vid nasilja, zatim educirati o načinu prijave cyber nasilja i reagiraja prema državnim organima. Raditi na jačanju samopouzdanja i samopoštovanja žrtve, osnažiti ih da se tome suprostave, razvijati vještine asertivne komunikacije i socijalne vještine. Pružiti pomoć, podršku i zaštitu“, ističe Kaknjo.
Djeca i adolescenti žrtve cyber nasilja
Porast broja slučajeva cyber nasilja problem je o kojem treba govoriti i kojeg treba rješavati i u našoj okolini. U Centar za mentalnu rehabilitaciju javljaju se osobe sa problemima vezano za cyber nasilje. „Posebno djeca i adolescenti žrtve cyber nasilja su bili uključeni u tretman psihološke pomoći, slučajevi su bili prijavljeni u nadležni MUP, a ukoliko zbog neinformiranosti nisu bili prijavljeni, savjetovano im je da to urade“, kaže Kaknjo.
