Nastavnik u zvanju višeg asistenta na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici, Alen Šabanović, u proteklom periodu često boravi u redakciji Naše riječi gdje iz naše arhive prikuplja materijal za svoj doktorski rad na temu procesa stvaranja baštine a za primjer je uzeo zeničku čimburijadu kao reprezentativan primjer nematerijalne kulturne baštine u Zenici i Zeničko-dobojskom kantonu.
– Arhiva Naše riječi meni lično nije pomogla samo prilikom ovog istraživanja, i na dva prethodna ciklusa studija su me svojevremeno profesori slali da pregledam arhivu kad sam pisao radove na neke druge teme. Međutim, sad kad sam upisao doktorski studij na Sveučilištu u Zadru moj mentor i ja smo zaključili da je Naša riječ primarni izbor za analizu samog konteksta u kojem je nastajala čimburijada, te u kojem se razvijala u periodu druge polovine 20. vijeka kad je svojevremeno Vlastimir Jović pisao članke na tu temu. Primijetili smo, zapravo, da se taj broj članaka znatno povećao u poslijeratnom periodu kad su i drugi novinari preuzeli izvještavanje o tom zeničkom događaju -kaže Šabanović a potom dodaje da se tradicionalno obilježavanje prvog dana proljeća u Zenici ranije zvalo Proljetni uranak.
– To obilježavanje prvog dana proljeća je vrlo čest slučaj u svijetu a posebnost za Zenicu je da se u jednom industrijskom gradu obilježava u zelenom parku poput Kamberovića polja -kazao je Šabanović na kraju.
