Nakon dugotrajnog perioda jakih kiša na području Zeničko-dobojskog kantona, u narednim danima nas očekuje smanjenje padavina. Kontaktirali smo Kantonalnu upravu civilne zaštite te ih upitali jesu li u proteklom periodu zabilježene pojave novih klizišta te koliko ima aktivnih klizišta prema zvaničnim podacima na području ZDK.
Na području ZDK oko 3.500 klizišta
– Nažalost na području našeg kantona do sad nije urađen registar klizišta onako kako to zakon nalaže. Zašto je to tako i zbog čega nije to odrađeno, ja nemam odgovor na to pitanje. Civilna zaštita nije nadležna za uređenje ove oblasti, mi samo crpimo podatke od službi koje vode evidencije o klizištima u lokalnim zajednicama kako bi uradili našu procjenu ugroženosti za teritorij ZDK, te pravovremeno djelovali u slučaju potrebe za spašavanje ljudi i materijalnih dobara. Ono s čime mi raspolažemo jeste da na području našeg kantona ima preko 3.500 manjih i većih klizišta.
Prema Izvještaju o stanju na području ZDK za dan 12. juni, tokom protekla 72 sata, južni i zapadni dijelovi općine Tešanj povremeno su bili zahvaćeni obilnijim lokalnim pljuskovima, naročito 11.06.2023. godine (nedjelja). Uslijed toga oborinske vode su uzrokovale povećanje vodotoka i ugrozile nekoliko objekata na području Mekiša i Piljužića. Snabdijevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo se od ponedjeljka vrši uredno i ista zadovoljava zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.
Uglavnom sva ta klizišta su negdje evidentirana u lokalnim zajednicama i trenutno miruju. Svake godine se preveniraju ona klizišta koja najviše ugrožavaju naselja, putnu komunikaciju ili neku drugu infrastrukturu. Rijetko se vrši potpuna sanacija istih iz razloga što je ona dosta skupa. Poslije velikih pomjeranja zemljišta u 2014. godini sanirala su se i prevenirala ona klizišta koja su bila i najopasnija za stanovništvo i koja su ugrožavala komunikacije. Građani uvijek jave kad se pojavi neko novo klizište, tako da mislim da ne postoji neko pomjeranje tla, manje ili veće, a da negdje nije evidentirano. Trenutno su najaktivnija manja klizišta uz putne komunikacije koje aktiviraju jaki pljuskovi i bujične vode -kaže Džavid Aličić, direktor KUCZ ZDK.
Najviše štete u Olovu
U proteklom periodu je bilo više dana s povećanom grmljavinom i povremenim pljuskovima koji mogu izazvati bujične poplave na određenom području. U nekoliko općina i gradova u ZDK, u periodu od 30. maja do 4. juna je zabilježeno nekoliko situacija manjih bujičnih poplava koje su najviše napravile štete na putnoj infrastrukturi i poljoprivrednim dobrima.
– Tu prije svega mislim na općine Maglaj i Olovo i grad Zavidovići. Ono što smo mogli vidjeti jeste da je općina Olovo 3. juna pretrpjela najveće štete od svih navedenih općina i gradova. Vrlo se teško nosti s ovakvim pojavama bujičnih poplava iz razloga što su nepredvidive sa stanovišta gdje će se pojaviti, a kad se dese onda se sve odvije u veoma kratkom vremenskom periodu. Najčešći uzroci, osim obilnih padavina u kratkom vremenskom periodu na nekom području, jesu i loša odvodnja oborinskih voda, loše održavanje kanala uz putnu infrastrukturu, nedovoljna propusna moć propusta za oborinsku vodu… U ovakvim slučajevima preventiva je najbolja zaštita -izjavio je Aličić na kraju.
