O KULTURI JE RIJEČ


Iz štamparije sarajevske „Dobre knjige“ prošle sedmice je izišla nova studija autora Ikbala Coge, muzejskog savjetnika, pod naslovom „Crtice o ženama – istraživačima bh. arheologije: 1939-2008“ što je, ujedno i treća knjiga u ediciji „MEMORIA“ koju je uprava JU Muzej grada Zenice pokrenula 2017. godine.
Više od 40 žena-istraživača
Riječ je o knjizi obima 384 stranice na kojoj je Cogo radio posljednjih godina i koja bi trebala biti značajan prilog poznavanju razvoja nacionalne bosanskohercegovačke arheologije posljednjih osamdesetak godina. Ideja je bila, kako kaže autor, da se prikaže manje poznati segmenti života i rada žena-istraživača koje su svojim radom doprinosile/doprinose saznanjima o životu na prostorima BiH od prahistorije pa do početka novoga vijeka. Da ih se otrgne od zaborava kao i da se apostrofira rad današnjih kolegica.
– Neka je to vrsta i manjega biografsko-bibliografskog leksikona/atlasa što je samo po sebi vrlo zanimljivo, uzevši u obzir činjenicu da ovakvih djela (leksikona posvećenih djelovanju žena u bilo kojoj oblasti nauke i umjetnosti u BiH) do sada nismo imali! U naslovu je, ne bez razloga, navedeno „žene-istraživači“, a ne arheologinje jer je iz teksta vidljivo da su arheološka istraživanja provodile i žene koje nisu imale formalno akademsko arheološko obrazovanje. Također, mnoge od njih nisu rođene u našoj zemlji ali su svojim radom iznimno doprinijele arheologiji BiH. Vremenski okvir u kojem je smješteno istraživanje, godine 1939. i 2008. su godine kada je Slovenka Paola Korošec (1913-2006) započela svoju karijeru u sarajevskom Zemaljskom muzeju, a godina 2008. je godina kada je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu konačno pokrenut studijski akademski program arheologije! U knjizi svoje posebne natuknice ima oko 35 žena- istraživača ali ih se još nekoliko spominje i u fus-notama pa je ukupni broj preko 40 -kaže Cogo te dodaje da je izdvojio nekoliko, po njemu, najznačajnijih žena istraživača a to su Irma Čremošnik, Nada Miletić, Milica Kosorić, Vukosava Atanacković-Salčić, Branka Raunig i Lidija Fekeža-Martinović.
Antropološka studija
U knjizi su spominjane i mlađe arheologinje koje danas djeluju u različitim bh. sredinama kao što su Bihać, Banja Luka, Bijeljina, Travnik, Livno, Sarajevo, Trebinje, a autor Cogo je posebno istakao rad kolegica Marije Marić Baković (Livno), Ivane Pandžić (Banja Luka) i Snježane Antić (Bijeljina) koji se ogleda u broju i raznovrsnosti istraženih arheoloških terena i objavljenoj bibliografiji radova.
Na kraju treba reći da je knjiga, prema riječima autora, svojevrsna antropološka i arheografska studija – ne klasična arheološka knjiga jer su u fokusu oni koji istražuju a ne rezultati i istraživanja. Recenzentkinja je bila autorova profesorica na studiju arheologije, prof. dr. Tihomila Težak-Gregl iz Zagreba. Štampanje knjige je novčano pomogla Fondacija za izdavaštvo iz Sarajeva kao i ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK. Treba spomenuti da je ovo Cogina peta samostalna knjiga (kao autora ili priređivača) i da se, kako je sam rekao, na ovome neće zaustaviti.


POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA
ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK