Ministarstvo za pravosuđe i upravu vrši upravne, stručne i druge poslove utvrđene Ustavom, zakonom, i drugim propisima koji se odnose na ostvarivanje nadležnosti Kantona, u oblasti pravosuđa, pravobranilaštva, uprave i lokalne samouprave, poslove upravne inspekcije, nadzor rada notara, kao i druge upravne poslove koji ne spadaju u djelokrug drugog tijela uprave Kantona. Na čelu ovog ministarstva je Edin Hasaničević koji nam je o domenu djelovanja kazao da Ministarstvo obavlja i poslove davanja mišljenja o usklađenosti zakona i drugih propisa koje donose Skupština i Vlada Kantona s propisima o organizaciji organa uprave, propisima iz oblasti prekršaja, s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugim instrumentima zaštite ljudskih prava, koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba, obavlja i poslove koji se odnose na registraciju udruženja, zaklada, fondacija i drugih evidencija utvrđenih posebnim zakonima za područje ZDK.
-Ministarstvo za pravosuđe i upravu vrši upravne i druge stručne poslove koji se odnose na prvostepeni i drugostepeni upravni postupak po zakonima i aktima o provođenju tih zakona iz nadležnosti Ministarstva, priprema zakone i druge propise iz nadležnosti Ministarstva, Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom. Ministarstvo u svom sastavu ima tri osnovne organizacione jedinice: sektor za pravosuđe, sektor za upravu i upravni inspektorat, kaže ministar Hasaničević.
Stalna komunikacija s predstavnicima pravosudnih institucija
NR: Kako ocjenjujete partnerski odnos između Ministarstva i pravosudnih institucija, te što je potrebno još uraditi kako bi se taj odnos eventualno poboljšao?
HASANIČEVIĆ: Od preuzimanja resora krajem 2022. godine, održava se stalna komunikacija s predstavnicima pravosudnih institucija u ZDK te svako u skladu sa zakonskim ovlaštenjima osigurava funkcionisanje cjelokupnog sistema. Naime, Zakonom o sudovima u FBiH navedeno je da su sudovi samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti, niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odlučivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad, da Ministarstva pravde vrše svoje dužnosti na način koji osigurava nezavisnost sudova i ne smiju na bilo koji način uticati na rad sudova u vezi s pojedinačnim predmetima, da su sudovi dužni sarađivati međusobno, kao i s organima vlasti i stranim sudovima, da kantonalna ministarstva pravde u odnosu na kantonalne i općinske sudove, imaju nadležnosti da prate obavljanje poslova sudske uprave, sarađuju s predsjednikom suda u rješavanju pritužbi koje primi ministarstvo, a koje se odnose na sudsku upravu, daju prijedloge predsjedniku suda i s njim sarađuju radi unapređenja organizacije i poslovanja suda, prikupljaju statističke podatke o radu sudova, osiguravaju materijalne uvjete za rad sudova, ako zakonom nije drugačije određeno i vrše nadležnosti u vezi sa sudskim budžetom. Sredstva za rad kantonalnih i općinskih sudova osiguravaju kantoni, sredstva se osiguravaju tako da obimom i vremenom doznačavanja omogućavaju svakom sudu da u svom radu postupa nezavisno, nepristrasno i efikasno, te da svaki sud ispunjava sve svoje finansijske obaveze po njihovom dospijeću. Smatram da u ovako regulisanom okviru nadležnosti svako ima svoju odgovornost da djeluje i radi u najboljem kapacitetu i u službi građana. Po usvojenom Budžetu ZDK za 2023. godinu, za Ministarstvo pravosuđa i upravu opredijeljen je iznos od 1.665.109,00 KM, dok je za ostale pravosudne institucije opredijeljen iznos od 29.420.161,00 KM.


Upravni inspektorat
– Upravni inspektor je vršio upravne nadzore, inicirane od strane podnosioca zahtjeva, predstavki i molbi, nad radom kantonalnih, gradskih i općinskih organa uprave a koje se odnose na: šutnju uprave u prvostepenom postupku, šutnju uprave u drugostepenom postupku, šutnju uprave ili primjena pravila upravnog postupka u radu drugih inspekcija, najčešće urbanističko-garđevinskih inspektora, povredu pravila upravnog postupka, neblagovremeno postupanje, primjenu propisa o radnim odnosima u vezi državnih službenika i namještenika. Trenutno ZDK ima jednu Upravnu inspektoricu te je u toku okončanje Konkursne procedure za imenovanje još jednog upravnog inspektora. Cilj ministarstva je jačanje upravnog inspektorata a kako bi građani mogli ostvariti i zaštiti svoja prava pred državnim organima -kazao je Hasaničević.


NR: Šta se može uraditi na poboljšanju rada pravosudnih institucija i vraćanju povjerenja građana institucijama?
HASANIČEVIĆ: Predstavnici ovog ministarstva sudjeluju u radnoj grupa za unaprjeđenje poslovnih procesa u sudovima. Uzimajući u obzir stratešku ulogu ministarstava pravde u osiguranju efikasnog funkcioniranja pravosudnog sustava, VSTV BiH je prepoznao potrebu ostvarivanja međuinstitucionalne suradnje i to kroz djelovanje Radne grupe za unapređenje poslovnih procesa u sudovima. Zadaci Radne grupe su da, kroz zajednički rad ministarstava pravde, ciljne sudove i uz savjetodavnu podršku eksperata iz Švedske, kreira uvjete za unaprjeđenje unutrašnje organizacije rada sudova, kao i izvršnog postupka kao najneefikasnijeg dijela pravosuđa.
NR: Možete li nam reći nešto više o aktivnostima Ureda za borbu protiv korupcije koje sada radi kao posebno tijelo?
HASANIČEVIĆ: Ured za borbu protiv korupcije izdvojen je iz Ministarstva za pravosuđe i upravu prošle godine te je ono osnovano kao zasebno nezavisno kantonalno tijelo, a u cilju kako bi Ured mogao biti nepristrasan i da obavlja svoju funkciju u punom kapacitetu kako se od njega očekuje. U prethodnom periodu Ured za borbu protiv korupcije ZDK radio je na izradi dokumentacije kojom će se izvršiti izrada Registra zaposlenih u ZDK kao i Registra imenovanih lica u institucijama i organima u ZDK. Riječ je o registrima koji će svojom uspostavom povećati transparentnost rada Zeničko-dobojskog kantona, a podaci koji se unose u registar odnose se na sva ministarstva i organe uprave kao i institucije i javne ustanove i javna preduzeća u kojima je kanton vlasnik ili se finansiraju iz Budžeta ZDK.
Rad za opće dobro, koristi i društvu i osuđenicima
NR: Na koji način se provodi izvršenje krivične sankcije Rad za opće dobro?
HASANIČEVIĆ: Aktivnosti koje se odnose na izvršenje krivične sankcije Rad za opće dobro na slobodi provode se unutar Sektora za pravosuđe. Ministarstvo je dužno, od dana pravosnažnosti presude, u roku od godinu dana da je i izvrši. Ministarstvo ima potpisan ugovor sa 20-ak firmi u kojima ti zatvorenici rade. Uglavnom su to, javna komunalna preduzeća, ali ima i privatnih firmi i udruženja građana. Zatvorska kazna radom za opće dobro može zamijeniti samo u slučaju presuda do godinu dana. Za mnoge je to ujedno i prvo radno okruženje, jer ih je većina bila nezaposlena u vrijeme izricanja sankcije. Tako imaju mogućnost da steknu radnu naviku te se u budućnosti i zaposle. Tokom prošle i ove godine pristiglo je 40 presuda kojima je izrečen RZOD. Ovakav način izvršenja kazne donosi i velike uštede budžetu Federacije BiH, jer se računa kako samo jedan dan boravka osuđenog u zatvoru državu košta više od 100 KM. Tako je za presude u ZDK-u za period od aprila 2022. do septembra 2023. godini ostvarena ušteda od oko 100.000 KM.
NR: Koje su najnovije informacije iz Sektora za upravu?
HASANIČEVIĆ: Kad su u pitanju udruženja: od 01.01.2023. do 06.09.2023. godine u ZDK upisano je 31 novo udruženje građana, upis promjena je izvršilo 138 udruženja dok je 46 udruženja prestalo s radom. Kad je riječ o notarima, treba istaći da u određenim općinama nema dovoljan broj notara. Za pojedine općine čeka se još saglasnost Federalnog ministarstva pravde kako bi se konačno imenovali notari dok za neke općine nije bilo zainteresovanih kandidata. Trenutno u ZDK dužnost notara obavlja ukupno 17 notara Bitno je još napomenuti da je Sektor za upravu zaprimilo 60 predmeta, a u vezi s kojima je dato 53 zatraženih mišljenja. Kada je u pitanju vođenje upravnog postupka i izrada rješenja o odobravanju polaganja stručnog ispita namještenika, zaprimljen je 21 zahtjev u vezi s kojima je izrađeno 14 rješenja.


PROJEKAT PODRŽAVA VLADA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA