Bosna i Hercegovina je zemlja s bogatim kulturno-historijskim naslijeđem. Tokom historije, mnogobrojne kulture su obitavale na njenom tlu, ostavljajući za sobom svoj način života. Zahvaljujući tome, u gradovima naše države može se pronaći baština iz minulih vremena.
Uloga i značaj
Kroz Bosnu i Hercegovinu, a samim tim i Zeničko-dobojski kanton, mnogi narodi su prolazili, živjeli, gradeći njeno kulturno-historijsko naslijeđe, kako bi prkosili vremenu i svedočili o prošlosti. Svi objekti koji su se i dan-danas zadržali kao i tragovi materijalne kulture pronađene na arheološkim istraživanjima, očiti su dokumenti vremena u kojima su nastali te zbog toga trebaju biti prezentiranim mlađim generacijama.
Kako bi ukazali na značaj našeg kulturno-historijskog naslijeđa, u okviru projekta „Čuvajmo naslijeđe za buduće generacije”, a koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, u narednim brojevima „Naše riječi”, kroz objavu reportaža i stručnih tekstova, čitaoce ćemo upoznati o materijalnoj i nematerijalnoj baštini Zeničko-dobojskog kantona. Svjesni značaja i vrijednosti očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa, a samim tim i identiteta naroda na prostoru Zeničko-dobojskog kantona, našim čitaocima, posebno mladima, ispričat ćemo priče o baštini iz određenih perioda historije naše države. Kroz saradnju, koju ćemo tokom realizacije projekta ostvariti sa našim partnerom u projektu Javnom ustanovom Muzej grada Zenica, sa njenim djelatnicima, kvalifikovanim i kompetentnim da govore o materijalnom i nematerijalnom naslijeđu, važnosti kulturno-historijskog naslijeđa te zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa, edukovat ćemo čitatelje i prezentovati im na zanimljiv način dio naše historije, načina života, uslova u kojima su ljudi živjeli, borili se za opstanak i radili na razvoju i napretku svoje zajednice i društva u cjelini.
U okviru projekta “Čuvajmo naslijeđe za buduće generacije”, a koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, u narednim brojevima “Naše riječi”, kroz članke i reportaže, govorit ćemo o materijalnom i nematerijalnom naslijeđu te važnosti njegovog očuvanja.
Očuvanje identiteta
Prije nego predstavimo neke od važnijih materijalnih i nematerijalnih tragova prošlosti u Zeničko-dobojskom kantonu, važno je da se upoznamo sa pojmom i definicijom kulturno-historijskog naslijeđa i njenim vrstama. Kako smo već kazali, a u skladu sa brojnim objašnjenjima, kulturno-historijsko naslijeđe možemo definisati kao „ukupnost materijalnih i nematerijalnih dobara nastalih djelovanjem čovjeka tokom historije, koje odražavaju kulturni identitet jedne zajednice i imaju trajnu vrijednost za razumijevanje i očuvanje prošlosti“. Kada je u pitanju materijalno naslijeđe, ono se odnosi na nepokretno naslijeđe, kao što su spomenici, arheološka nalazišta, stare građevine, ulice, historijski gradovi te na materijalno naslijeđe poput tradicije, običaja, jezika, muzike, plesa, usmenih predanja, znanja i vještina.
Kada je u pitanju materijalno naslijeđe, u Bosni i Hercegocini postoje brojne očuvane i manje očuvane tvrđave koje svjedoče o snazi i veličini srednjovjekovne bosanske države. Među najljepšima, a koje se nalaze na području Zeničko-dobojskog kantona, su: tvrđava u Vranduku, Tešanjska tvrđava, jedna od najvećih u našoj domovini, koja potiče iz petnaestog stoljeća i svjedoči nam o osmanskoj, ali i kasnije austrijskoj okupaciji koju je prebrodila, Maglajska tvrđava, koja se održavala u dosta dobrom stanju mijenjajući formu i sadržaj u skladu sa promjenama u načinu ratovanja, Bobovac, koji je nekada bio prijestolnica bosanske države zajedno sa Kraljevom Sutjeskom te Stari grad Visoki, srednjovjekovni grad i tvrđava koji je postojao za vrijeme srednjovjekovne Bosne. O načinu života na ovim prostorima mnogo govore alati, oruđa i oružja koja su bila u upotrebi, koji su danas muzejski eksponati. Način izrade, vrsta i kvalitet korištenog materijala, govore nam o stepenu razvoja zanatske djelatnosti tog doba dok slikarske i skulpturalne kompozicije odražavaju kulturne vrijednosti i estetske ideale određenog vremena i mjesta. Kada govorimo o nematerijalnoj baštini, svaki kraj u Zeničko-dobojskom kantonu ima nešto svoje, nešto specifično, drugačije nego u drugim krajevima, a čitaoci će kroz realizaciju ovog projekta imati priliku, između ostalog, pročitati koje su to tradicije i običaji specifični za naše područje i koliko se tih običaja održalo do danas.
PROJEKAT PODRŽAVA MINISTARSTVO
ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK
