Povodom predstojećeg Kurban-bajrama razgovarali smo sa hfz. prof.dr. Safetom Husejnovićem, dugogodišnjim imamom Sejmenske džamije u Zenici. Safet Husejnović rođen je u Šerićima, kod Zenice, 1972. godine. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a potom dodiplomski studij na Fakultetu islamskog prava na Univerzitetu u Jordanu, a postdiplomski studij na Fakultetu islamskih nauka. Doktorirao je 2014. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Dvije decenije je bio imam u Sejmenskoj džamiji, a sada je profesor za naučnu oblast Kiraet i kur'anske znanosti na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici.
Islam nudi ravnotežu
NR: Čemu Kurban-bajram uči vjernike i koje pouke vjernici trebaju primiti u svoja srca i svakodnevnicu?
HUSEJNOVIĆ: Glavno obilježje ovog bajrama je klanje kurbana. Kurban je ljudski put vjernikovog približavanja Allahu, dž.š. Onaj ko je blizak Gospodaru, blizak je i čovjeku kojem treba ljudska ljubav i pomoć. U jezičkom smislu riječ kurban označava blizinu, a u terminološkom to je želja vjernika da se kroz ibadete, a jedan od njih je i klanje kurbana, približi Uzvišenom Allahu. Naime, kroz približavanje Allahu mi se približavamo i gradimo pozitivan odnos prema svojim roditeljima, sinovima, kćerkama, braći, sestrama, rodbini, prijateljima, topraku, komšijama i drugim ljudima. Malo je trenutaka kao što je ovaj bajramski, kada najozbiljnije trebamo iskoristiti priliku i približiti se jedni drugima.
Osim približavanja Allahu, dž.š., kurban ima i značenje žrtve u ime Njega. Koljući kurban mi u sebi žrtvujemo i odstranjujemo negativne osobine kao što su: sebičnost, zavist, pohlepa, laž, kleveta. Anulirajući navedene loše osobine, mi se približavamo jedni drugima u zajedništvu i bratskoj ljubavi. Na taj način postajemo dostojni žrtve u danima Kurban-bajrama. Muhamed, s.a.v.s., je rekao: ,,Nećete biti potpuni vjernici dok ne budete željeli svome bratu ono što želite sebi”.
Vaša poruka vjernicima povodom Kurban-bajrama?
HUSEJNOVIĆ: Neka nam bajramski dani vrate vjeru, nadu i međusobno povjerenje. Neka među nama nestane straha, zlobe i zavisti, neka nam zajedništvo povrati samopouzdanje. Neka svako radi svoj posao savjesno i odgovorno. Shvatimo da je tajna uspjeha na ovom i budućem svijetu iskrena vjera i plemenita djela. Svim vjernicima želim sretan Bajram, moleći dragog Allaha za zdravlje i uspjeh u životu i radu. Bajram šerif mubarek olsun
NR: Islam je vjera zajedništva kako porodičnog, familijarnog tako i društva u kojem živimo. Da li je danas pojam zajedništva i odnosa pojedinca prema zajednici uveliko promijenjen i u kojim aspektima se to najviše osjeti?
HUSEJNOVIĆ: Islam je od samog početka gradio čovjeka kao biće zajednice. Nije dovoljno da pojedinac bude samo ”dobar za sebe”, nego treba biti koristan porodici, džematu. Kur'an i Poslanik, s.a.v.s., govore o važnosti čuvanja rodbinskih veza, pravima komšija, međusobnoj pomoći i odgovornosti jedni prema drugima. Danas se pojam zajedništva značajno promijenio, a posebno se osjeti u nekoliko aspekata: jačanje individualizma, slabljenje porodičnih veza, slabiji osjećaj odgovornosti prema zajednici, manje strpljivosti i promjena u shvatanju slobode. Islam nudi ravnotežu. Pojedinac ima svoju vrijednost i dostojanstvo, ali svoju puninu ostvaruje kroz korisnost zajednici u kojoj živi. Allahov poslanik, s.a.v.s., je kazao: ,,Vjernik vjerniku je poput građevine. Jedan dio učvršćuje drugi.”
NR: Koliko su institucije islamske zajednice važne u građenju i očuvanju zajedništva muslimana u BiH?
HUSEJNOVIĆ: Institucije Islamske zajednice u BiH imaju izuzetno važnu ulogu u očuvanju zajedništva muslimana u Bosni i Hercegovini, ne samo u vjerskom nego i u kulturnom, moralnom i društvenom smislu. Svaka institucija zavisi od ljudi koji je predstavljaju. Zato muslimani očekuju od imama, vjeroučitelja, profesora islamskih fakulteta i rukovodstva da budu primjer iskrenosti, bliskosti narodu i služenju zajednici. Kada postoji povjerenje između naroda i institucije, tada je i zajedništvo jače. U bosanskohercegovačkom kontekstu posebno je važna svijest da su muslimani kroz historiju opstojali upravo zahvaljujući organizovanosti džemata i čvrstoj vezi sa vjerom. Zato očuvanje institucija nije samo admistrativno pitanje, nego pitanje očuvanja zajednice, identiteta i duhovne stabilnosti naroda.
Mnogo lijepih običaja je sačuvano
NR: Odrasli ste u mjestu Šerići kod Zenice. Kakvi su običaji bili u dane Kurban-bajrama i koliko se danas razlikuju?
HUSEJNOVIĆ: Kao i mnogim mjestima širom Bosne i Hercegovine, tako i u mom rodnom mjestu Šerići, Kurban-bajram se iščekivao sa velikom radošću. Kuće su se detaljno čistile, pripremala se bajramska odjeća, pravili kolači (hurmašice, baklava, slatka pita) i uređivale avlije. Posebno mi je u sjećanju ostalo dijeljenje kurbanskog mesa. U današnje vrijeme ljudi često bajram provode užurbano, između obaveza i telefona, pa se gubi duhovnost blagdana. Ponekad se više pažnje posveti fotografijama, odjeći i objavama na društvenim mrežama nego samoj poruci kurbana; žrtvi, pokornosti i brizi za druge. Hvala Allahu, mnogo lijepih običaja je ostalo sačuvano. I danas se u mnogim porodicama njeguje odlazak na bajram-namaz, dijeljenje kurbana, okupljanje porodice i poštivanje starijih.
NR: Odlazak na hadž je jedna od osnovnih dužnosti muslimana. Koliko je hadžija ove godine otišlo put Mekke da obavi svoju dužnost i kakve promjene u svom životu trebaju uvesti po povratku sa hadža?
HUSEJNOVIĆ: Hadž je peta islamska dužnost koju treba obaviti svaki vjernik koji je u mogućnosti i to jedanput u životu. Ove godine na hadž je otputovalo 2.222 hadžija. Hadž nije samo putovanje, nego prekretnica u životu vjernika. Hadžija kada se vrati sa hadža trebao bi pokazati tragove tog ibadeta u svom ponašanju, odnosu prema Allahu i ljudima. Neke od tih promjena su: redovnije obavljanje namaza, više učenja Kur'ana, ostavljanje grijeha, čuvanje jezika, više sabura, blagosti i poštivanja prema porodici i ljudima. Islamski učenjaci kažu da se znak primljenog hadža vidi u tome da hadžija nakon hadža bude bolji nego prije. Lijepo bi bilo da hadžija sebi postavi pitanje: ,,Šta sam donio iz Mekke i Medine osim uspomena?” ako je donio više svijesti o Allahu, iskrenosti, lijepog ponašanja i dobrote, onda je hadž ostavio trag na njegovom srcu.
