U proteklom periodu, vidljiv je veliki pomak kada govorimo u ulaganju u školsku infrastrukturu, ali i poboljšanju materijalnog položaja zaposlenih u obrazovnim institucijama. Da li će to biti motivirajući faktor za prosvjetne radnike kako bi unaprijedili kvalitet odgojno-obrazovnog procesa, šta znači biti prosvjetni radnik i koja je njihova uloga u cjelokupnom društvu, ali i o drugim temama, razgovarali smo sa Đevadom Hadžićem, predsjednikom Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK, a povodom 5. oktobra, Svjetskog dana prosvjetnih radnika.
Stub svakog društva
NR: Šta znači biti prosvjetni radnik i koja je uloga prosvjetnih radnika u našem društvu?
HADŽIĆ: Uloga prosvjetnih radnika se ne mijenja i neće se ni mijenjati. Stub svakog društva je kvalitetno obrazovanje, a ono počiva na kvalitetnom radu prosvjetnih radnika. Biti prosvjetni radnik je profesija koja je, slobodno mogu reći, najvažnija za jedno društvo. Prosvjetni radnici su ti koji otvaraju učenicima vrata u svijet, znanje, sve ono što je u trenutnom vremenu najaktuelnije i najpotrebnije za jednu mladu osobu da sazna, spozna i da može kvalitetno živjeti i biti produktivan i koristan sebi, porodici i kompletnom društvu. Dakle, biti prosvjetni radnik, učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj u vrtiću, je profesija koja ima mnoštvo odgovornosti, da mladima pruže najpotrebnije informacije, znanje i vještine, da se mogu u životu snalaziti, te unaprijediti svoj i život zajednice.
NR: Koliko su za učenike, odnosno djecu i mlade, važni učitelji, nastavnici i profesori?
HADŽIĆ: Poslije roditelja i kućnog odgoja, učitelji, nastavnici i profesori su slijedeći u nizu onih koji su najobavezniji i najodgovorniji za kvalitetan odgoj i obrazovanje mladih. Sigurno je da mlade osobe, bilo kojeg uzrasta, moraju imati dobru i kvalitetnu podršku od svojih učitelja, nastavnika i profesora.


„Svim prosvjetnim radnicima želim dobro zdravlje te, kao i do sada, mnogo uspjeha u radu sa učenicima. Želim da im se zahvalim za njihovo prepoznavanje važnosti Sindikata i djelovanja, zajedno sa rukovodstvom Sindikata, na svim poljima koja su bitna za obrazovanje i poboljšanje materijalnog položaja radnika koji rade u obrazovanju“.


NR: Da li danas prosvjetni radnici uživaju dostojanstvo i dignitet, kako je to nekada bilo?
HADŽIĆ: Po mojim saznanjima, prosvjetni radnici na ovim prostorima nikada nisu u ljestvici društvene važnosti, mislim u materijalnom smislu, bili na onom nivou na kojem trebaju biti. U drugom, nematerijanom smislu, prosvjetni radnici uživaju ugled u svojim sredinama i društvu i ta podrška je ogromna. Ali, kada je u pitanju materijalna podrška, ona nikada nije bila na zadovoljavajućem nivou. Ipak, u posljednje vrijeme, potpisivanjem kolektivnih ugovora, sindikati i Vlada Zeničko-dobojskog kantona nastoje poboljšati materijani položaj prosvjetnih radnika.
Bolja materijalna prava
NR: Da li su u školama na području Zeničko-dobojskog kantona obezbijeđeni adekvatni uslovi za izvođenje nastavnog procesa?
HADŽIĆ: Resorno ministarstvo i Vlada ZDK su u proteklom periodu uložili ogromna sredstva u infrastrukturu škola i evidentan je pomak u izgledu i funkcionalnosti školskih objekata i prostora u kojem se izvodi nastava. Međutim, mislim da ima prostora za ulaganja u sama nastavna sredstva, i nove tehnologije, kada su u pitanju srednje škole, ali i osnovne škole, u kojima je neophodno opremanje kabineta hemije, tehničkog obrazovanja, biologije, informatike…
NR: Nedavnim potpisivanjem kolektivnih ugovora, prosvjetni radnici u ZDK sada imaju i najveću platu u obasti obrazovanja u BiH. Da li će poboljašnje materijalnog statusa zaposlenih u obrazovanju biti za njih motivirajući faktor, te pozitivno utjecati na kvalitet nastavnog procesa?
HADŽIĆ: Ja bih preformulisao pitanje. Potpisivanjem zadnjeg kolektivnog ugovora, mi smo značajno poboljšali prava, ali ja sam protiv rangiranja, jer nemamo relevantne pokazatelje svih kantona u FBiH, ali i u BiH. Naš je cilj da svaki novi kolektivni ugovor obezbjeđuje bolja materijalna prava naših članova, odnosno svih zaposlenih u ustanovama obrazovanja na području ZDK. To smo i uspjeli u proteklom periodu. Kod većine prosvjetnih radnika motiv za kvalitetan rad je ljubav prema profesiji. Ali, i materijalni položaj sigurno doprinosi jednom boljem i lakšem načinu rada, rastećenju prosvjetnih radnika, kako bi se mogli maksimalno posvetiti svom poslu. I svakako da će svako materijalno poboljšanje uslova doprinijeti i kvalitetu rada prosvjetnih radnika, odnosno kompletnom odgojno-obrazovnom sistemu.
Traže izmjenu Udredbe o jednokratnoj pomoći Vlade FBIH
NR: Kakvim su se pokazali novi Kriteriji o načinu bodovanja prilikom zasnivanja radnog odnosa u školama?
HADŽIĆ: Kriteriji koji su važeći na prostoru ZDK, kojima se reguliše prijem radnika u osnovne i srednje škole su, odgovorno tvrdim, najbolji propis u BiH kojim se reguliše prijem radnika u obrazovne institucije. Mi smo, i sa vladama iz prethodnih mandata, utvrdili Kriterije i činili ih boljim. I ove smo godine izmijenili Kriterije, u smislu zaštite od zloupotrebe prijavljivanja na konkurse, pojačavanjem mogućnosti inspekcije da sankcioniše sve nepravilnosti koje se uoče i po našim saznanjima, nismo imali nezadovoljstva po pitanju primjene Kriterija. Ono što nismo uspjeli uvažiti jeste oslobađanje kandidata silnih ovjeravanja potrebne dokumentacije jer, nažalost, to je zakonski ograničavajuće.
NR: Na čemu će Sindikat ubuduće insistirati, a kada je u pitanju dodatno poboljšanje položaja zaposlenih u prosvjeti?
HADŽIĆ: Trenutno goruća situacija u čitavom svijetu, pa i u BiH i u ZDK, jeste inflacija koja je izražajna i povećava troškove života, a s čime se bore i naši članovi. Stoga ćemo, od Vlade Federacije BiH, interventno tražiti da izmijeni Uredbu koju je donijela po pitanju pomoći stanovništvu, tačnije, da se, u onom dijelu u kojem se govori o pomoći radnicima i isplati jedokratne naknade, riječ „može“ zamijeni sa „mora“. Onda ćemo imati argumente i zahtijevati od Vlade ZDK da našim članovima, odnosno svim korisnicima Budžeta, u skladu sa mogućnostima, isplate tu pomoć. Kada je u pitanju dalji period, već smo inicirali, te ćemo tražiti izmjene i dorade Pedgoških standarda, u cilju definisanja svih normativa koji su neophodni za bolje uslove rada u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju na području ZDK.