Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti širom svijeta, a time i najveći javnozdravstveni problem. Svake godine od kardiovaskularne bolesti umre preko 17,3 miliona stanovnika te se procjenjuje da će do 2030. godine taj broj narasti do 23 miliona. Decenijama su vodeći uzrok umiranja stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine.
Rizična skupina: muškarci iznad 45, a žene iznad 55 godina života
“Prema dosadašnjim istraživanjima, osobe sa kardiovaskularnim bolestima imaju lošiji ishod uslijed infekcije koronavirusom. Time su izloženi dvostrukoj prijetnji jer je rizik od smrtnog ishoda uslijed infekcije znatno veći, zbog čega su posjete ljekaru, u strahu od infekcije, znatno rijeđe što dovodi do pogoršanja postojećih i kasnog otkrivanja novonastalih kardiovaskularnih bolesti”, kaže dr. Štimjanin.
Povodom Svjetskog dana srca, koji se obilježava 29. septembra, razgovarali smo sa dr. Enom Štimjanin, specijalisticom kardiologije kako bi ukazali na važnost preveniranja kardiovaskularnih oboljenja te podizanja svijesti o promjenama loših životnih navika, koje mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca. “Kardiovaskularna bolest je pojam koji obuhvata sve bolesti srca i krvnih žila. Najčešća bolest srca je koronarna arterijska bolest, koja nastaje suženjem koronarnih krvnih žila i dovodi do nastanka angine pektoris, odnosno infarkta miokarda i srčane slabosti. Druga najčešća bolest kardiovaskularnog sistema je moždani udar koji nastaje kao posljedica ugruška u krvnim žilama mozga. Preostale bolesti srca su aritmija, kardiomiopatije, kao i valvularne te urođene bolesti srca”, kaže dr. Štimjanin te ističe da je rizična dobna skupina kod muškaraca iznad 45 godina, a kod žena iznad 55 godina života.
Zajedničkim radom do prevencije
Postoji veliki broj faktora rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova. Među rizikofaktorima na koje se ne može utjecati su dob, spol, rasa i genetska predispozicija dok na životne navike, kao što su pušenje, prehrana, konzumiranje alkohola, stres i fizička neaktivnost, možemo utjecati te time spriječiti razvoj hipertenzije, dislipidemije, šećerne bolesti i gojaznosti. “Prevencija ovih bolesti se provodi zajedničkim radom ljekara i pacijenta dok promocija zdravog načina života omogućava poboljšanje i kontrolu zdravlja. Prva preporuka je promjena prehrambenih navika, te je potrebno, ako je moguće, u potpunosti izbaciti procesiranu hranu, smanjiti prekomjeran unos soli te isti ograničiti na prstohvat soli dnevno. Potrebno je unositi hranu obogaćenu vlaknima, putem cjelovitog zrna, voća i povrća, ribu najmanje dvaput sedmično te ograničiti konzumaciju alkohola na dvije čaše dnevno za muškarce, a jednu za žene te prestanak pušenja. Preporučuje se i najmanje 30 minuta aerobnog vježbanja, poput šetanja, plivanja, vožnje bicikla, pet dana u sedmici”, ističe dr. Štimjanin te dodaje da će pacijentima, ukoliko imaju hipertenziju, šećernu bolest ili su pretili, prema preporuci nadležnog ljekara, bit preporučena adekvatna medikamentozna terapija u cilju regulacije i sprječavanja daljnjeg napredovanja ali sa, kako kaže, promjenom životnih navika kao najvažnijom preporukom liječenja. Unošenjem nekoliko manjih promjena u naše živote i svakodnevnicu, možemo živjeti duže, zdravije i kvalitetnije.
