JU Medicinska škola Zenica protekle srijede, 16. novembra, organizovala je predavanje za profesore na teme „Unapređenje mentalnog zdravlja“ i „Sindrom burnout“. Predavači su bili pomoćnik federalnog ministra za javno zdravstvo prim. dr. Goran Čerkez i mr.sci. Irina Rizvan, psihologinja i psihoterapeutkinja.
Narušeno mentalno zdravlje
Mentalno zdravlje u svijetu je, prema riječima prim.dr. Čerkeza, izuzetno narušeno. Među značajnijim faktorima koji utiču na mentalno zdravlje ljudi su socio-ekonomska situacija, politička nestabilnost, te rat u Ukrajini koji vraća ratne traume i podsjeća na nemile događaje. „Kada govorimo o djeci i omladini, sve je veća prisutnost korištenja društvenih mreža, a sve je manje razgovora i druženja čime se stvaraju određeni problemi. Da bi čovjek bio zdrav on mora komunicirati i kroz svoj razvoj mora razvijati socijalne vještine. Čak je i pandemija korona virusa učinila da dođe do značajnog povećanja broja depresija i mentalno zdravlje je najviše stradalo u vrijeme pandemije“, kaže prim.dr. Čerkez.
Mentalno zdravlje na globalnom nivou predstavlja prioritet. Iako je briga o mentalnom zdravlju u zdravstvenom sektoru u Bosni i Hercegovini značajno napredovala, ipak, kako kaže Čerkez, potrebno je mnogo više raditi. „Stvoreni su centri za mentalno zdravlje u lokalnim zajednicama, a kojih ima 44 u Federaciji, unaprijeđen je sistem i usluga. Međutim, to nije dovoljno. Značajno se mora raditi u školama u kojima psiholog, pedagog i socijalni radnik trebaju raditi kao tim. Svi faktori koji utiču na mentalno zdravlje trebaju biti otklonjeni i razmatrani kako kod učenika tako i kod nastavnika koji trpe stres“, ističe Čerkez, te dodaje da briga o mentalnom zdravlju i njegovo unaprjeđenje treba biti u rangu sa fizičkim zdravljem. „Kada se govori o mentalnom zdravlju, moramo govoriti o prevenciji, zdravlju i načinu kako da ga zaštitimo. Jedan od načina njegove zaštite je uključivanje cijele društvene zajednice, odnosno kao tim trebaju raditi zdravstvo, škole, socijalni sektor ali ne smijemo zanemariti ni mentalno zdravlje na radu“, poručio je prim.dr. Čerkez.
Jedan od načina zaštite mentalnog zdravlja je uključivanje cijele društvene zajednice, odnosno kao tim trebaju raditi zdravstvo, škole, socijalni sektor te ne smijemo zanemariti mentalno zdravlje na radu.
Važnost upoznavanja sa problematikom sagorijevanja
Sindrom profesionalnog sagorijevanja je veoma kompleksan te je od velikog značaja da se na vrijeme upoznano sa problematikom sagorijevanja kako bi se mogli prepoznati prvi znaci. „Ti znaci mogu biti fizički, kognitivni te psihičke prirode. Najčešći pokazatelji profesionalnog sagorijevanja su glavobolje, pad koncentracije, smanjen apetit, bol u želucu, preznojavanje, tremor ruku, gubitak interesa i volje, loša koncentracija, prejedanje ili naglo mršanje,…“, kaže mr.sci. Rizvan, te dodaje da postoje određene vrste testova ili upitnika uz pomoć kojih se svaki čovjek može testirati te vidjeti na kojem je nivou profesionalnog sagorijevanja kao i šta je dovelo do toga. „Kada se već jave znaci koji ukazuju da je došlo do sindroma sagorijevanja, postoje različite tehnike i metode brige o mentalnom zdravlju kako bi se vratio fokus, usavršili načini nošenja sa životnim problemima i rješavanja konfliktnih situacija koji ih dovode do toga da na radnom mjestu dođu do određenog nivoa profesionalnog sagorijevanja“, ističe Rizvan.
