Ujedinjene nacije (UN) ove godine su za temu Svjetskog dana pčela, koji se obilježava 20. maja, odabrale slogan „Spasite pčele“, što dovoljno naglašava ozbiljnost situacije i nužnost zaštite pčela, drugih oprašivača i njihovih staništa.
Važnost i značaj pčela prepoznalo je i Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo ZDK, koje je dalo podršku projektu NIPD Naša riječ, “Pčele i ljudi”. Cilj našeg projekta jeste upoznati čitateljstvo sa značajem pčela za ljude i prirodu, opasnosti sa kojima se sučavamo i koje su dovele u pitanje opstanak pčela na planeti, prezentovati mjere koje se poduzimaju uz podršku Ministarstva i koje ubuduće treba poduzimati, kada je u pitanju zaštita zdravlja pčela i razvoj pčelarstva, zatim podržati razvoj pčelarstva na području Zeničko-dobojskog kantona, upoznati čitatelje sa osnovama pčelarstva, predstaviti udruženja i ljude koji se bave pčelarstvom, prezentovati javnosti, kroz primjere iz našeg okruženja, podršku koju je Ministarstvo pružilo udruženjima pčelara, te prezentovati mišljenje stručnjaka i zdravstvenih radnika u cilju podizanja svijesti o značaju pčela, njihovog zdravlja i opstanka. Izuzetno nam je drago da je i Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao naš partner u ovome projektu, na čelu sa ministrom Mirnesom Bašićem, prepoznalo važnost pčelarstva, te predložilo Vladi Kantona da odobri sredstava podsticaja u oblasti poljoprivrede, te je tako za podršku projektima u oblasti pčelarstva odobreno ukupno 35.000 KM.
Zašto su pčele važne za sve nas?
Zujanje pčela donosi život u naše vrtove, njihov med zaslađuje naše živote, njihov otrov se u medicini koristi protiv upala, svijeće napravljene od pčelinjeg voska donose svjetlo u tamnim večerima, a propolis je dobar za naš imunitet. Te sitne životinje izuzetno su važne za nas, ljude. One su svojom marljivošću, bez imalo sumnje, jedna od najvažnijih vrsta na svijetu. Njihov glavni zadatak je oprašivanje biljaka. Bez te besplatne usluge morali bismo se odreći skoro trećine hrane. O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko poduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama. Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak.
Za pčele se nerijetko kaže da su jedan od nosivih stubova života na Zemlji. Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela.
O značaju pčela, pčelarstvu, mjerama koje treba poduzeti…
Međutim, uprkos svom značaju koje imaju, nerijetko se dešavaju pomori pčela izazvani ljudskom nepažnjom i nemarom koji, osim što utiču na cjelokupan ekosistem, izazivaju i veliku materijalnu štetu vlasnicima košnica. Dokumenti UN-a navode da je u opasnosti od nestanka više od 20.000 biljnih vrsta, koje oprašuju pčele, jer je pčela sve manje na planeti, te je od izuzetnog znača podizanje svijesti o važnosti pčela. Međunarodni Earthwatch Institut je na posljednjem sastanaku u londonskom društvu Royal Geographical proglasio pčele najvažnijim bićima na planetu Zemlja!
Svjedoci smo klimatskih promjena, te tako, zbog izuzetno loših meteoroloških prilika, stalnih kiša i niskih temperatura, s jedne strane, te ekstremno visokih temperatura i suše tokom ljeta, s druge strane, ako se takve promjene održe, jedan su od vrlo rizičnih scenarija koji bi po pčelarstvo u Bosni i Hercegovini, a samim time i u Zeničko-dobojskom kantonu, imao nesagledive posljedice nesagledivim posljedicama u bližoj budućnosti. Sa klimatskim promjenama zasada se uspijevaju izboriti samo najbolje organizirani pčelari, koji sele svoje pčelinjake na više paša. Upravo zbog ovoga, ali i niz drugih benefita, jer stručnjaci upozoravaju da problemi sa pčelama ugrožavaju cijeli sektor poljoprivrede, te da bi se, kada bi pčele nestale, zbog poremećaja koje bi to izazvalo u biodiverzitetu, poremetio lanac ishrane i nestao bi već za nekoliko godina i svaki drugi zalogaj hrane koji jedemo, što znači da bi zavladala glad i ratovi zbog hrane. Prema procjenama stručnjaka, izumiranje pčela je alarm koji ne treba zanemariti. Kako su naveli, 70 posto svjetske poljoprivrede ovisi isključivo o pčelama, a polinacija, ili oprašivanje – možda i najvažnija funkcija pčela – omogućuje biljkama da se razmnožavaju. Bez pčela, flora i fauna na planeti bi polako počela nestajati.
Sa pčelama se “druži” 18 godina
Nermin Šeper iz Zenice, tačnije iz Donje Gračanice – selo Plahovići, pčelarstvom se profesionalno bavi već 18 godina. „Imam oko 200 društava. Kada je u pitanju proizvodnja meda, ove godine nisam zadovoljan. Loša je godina, tako da ove godine u ponudi imamo samo dvije vrste meda – livadu i kombinaciju livada-bagrem-lipa“, kazao nam je Šeper. Inače, kada je godina dobra i uspješna za proizvođače meda, svojim kupcima nudi bagremov, livadu, šumski, kestenov med, a pčele na ispašu odvodi u Vareš i Krajinu. Pored meda, proizvodi i propolis kapi, polen, matičnu mliječ u medu, med u saču, kao i razne sirupe. „Propolis kapi su dobre kao prirodni antioksidans. Prirodne sirupe pravimo na bazi domaće proizvodnje, od majčine dušice i borovih iglica. Zatim preparat koji je jako dobar za jačanje imuniteta. Sadrži propolis, polen i med, te matičnu mliječ“, pojašnjava Šeper.
O pčelarstvu je, još u najranijem djetinjstvu, najprije počeo učiti od svog amidže. „Sjećam se da sam od malih nogu, sa amidžom radio sa pčelama. On je tada imao trnke (pletene košnice, jedan od starijih oblika košnica, op.a.), tako se to tada zvalo. Tada nije ni bila centrifuga, nego se med cijedio na starinski način, kroz plotak“, prisjeća se Šeper. U porodici su imali nešto malo pčela. Međutim, igrom slučaja, nekoliko godina nakon završetka rata, kada je svako tražio svoj posao, neko je otišao vani, a neko ostao ovdje i borio se, opredijelio se, kaže, za pčelarstvo. „Imao sam nekog iskustva, ali sam prve tri godine lutao sa pčelama, tražeći kvalitetne ispaše. Sada sam našao dobre lokacije za ispašu pčela, tako da ih vozim tamo gdje nema fabrika, razvijene industrije, gdje je čista priroda. Zadovoljan sam, a sve zavisi od prirode i godine“, ističe Šeper. Mišljenja je da posljednjih godina ljudi sve više pažnje posvećuju prirodnoj i zdravoj hrani, odnosno da vode računa o tome šta jedu. Iako doprinos ponajviše ovisi od vremena, ističe da se od pčelarstva, uz dosta uloženog truda, ali i ljubavi, može dobro živjeti. „Najčešće posjećujem sajmove organske proizvodnje, a imam i prodajno mjesto u Sarajevu, na Grabavici. Jako sam zadovoljan. Živim od proizvodnje meda. Sve tri kćerke sam iškolovao od ovoga, a sada školujem i najmlađu, četvrtu kćerku. Postao sam i dedo. Koristim domaće proizvode, zato i izgledam ovako mlad“, kaže nam, kroz smijeh, Šeper.
PROJEKAT PODRŽAVA MINISTARSTVO ZA POLJOPRIVREDU, ŠUMARSTVO I VODOPRIVREDU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA
