Bosna i Hercegovina nije dostavila u Brisel Reformsku agendu za Plan rasta za Zapadni Balkan, jer nije dobila podršku četiri kantona – Tuzlanskog, Srednjobosanskog, Unsko-sanskog i Zeničko-dobojskog. Plan rasta pretvorio se u njegovu suštu suprotnost – novi politički pad, što je izazvalo žestoku raspravu i međusobne optužbe na relaciji Trojka-SDA, budući da se radi o četiri kantona koje predvode premijeri iz SDA.
Razvojni projekti
BiH je, barem zasad, ostala bez 70 miliona eura za razvojne projekte, kao dio obimnije podrške našoj zemlji u procesu pristupanja EU. Premijer FBiH Nermin Nikšić tvrdi da su ovim zaustavljeni i drugi projekti “teški” najmanje 890 miliona eura.
“Sve je zbog SDA sada dovedeno u pitanje. A ta sudbina može zadesiti i finansiranje projekata obuhvaćenih Reformskom agendom vezanom uz Plan rasta koja je za BiH vrijedna 1,085 milijardi eura“, rekao je Nikšić.
Mehanizam koordinacije?
Trojka smatra da je suštinski, mehanizam koordinacije kojim su kantoni uključeni u proces odlučivanja bio presudan u cijelom procesu. Iz SDA poručuju da nije tako i da nije posrijedi mehanizam koordinacije nego odluka Vijeća ministara – koja se ekspresno može promijeniti.
“Ako oni smatraju da je ovo dobar Plan reformi i da je dobar za državu to mogu uraditi za sat vremena tako što će sazvati Vijeće ministara, promijeniti odluku, izbaciti kantone iz ove odluke i donijeti Plan reformi kako su ga predložili”, smatra premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić.
Uslovno mišljenje
To svakako ne bi odgovaralo HDZ-u, odnosno kantonima s hrvatskom većinom, koji bi ovako bili isključeni iz procesa odlučivanja. Premijer Pivić oštro je reagirao na izjave premijera Nikšića, optuživši Trojku da je pogodovala Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, navodeći da su četiri kantona, među kojima je i Zeničko-dobojski, uslovno pozitivno mišljenje dali zato što su, između ostalog, zaobiđeni u raspodjeli sredstava.
“Mi nijednog trenutka nismo problematizirali prvu tabelu jer su to “zreli” relevantni i potvrđeni projekti. Tu se nalaze projekti iz sektora transporta vrijedni 2,3 milijarde eura, sektora energije vrijedni 1,1 milijarda eura i sektora digitalizacije vrijedni 3,135 milijardi eura. Dakle ukupno 6,535 milijarde eura. Plan rasta je vrijedan 1 milijardu eura, pa je jasno da se svi ovi projekti i neće finansirati iz ovog instrumenta”, kaže Pivić.
Sporni projekti
Napominje da ova četiri kantona nisu problematizirali ni sektor transporta, jer su tamo projekti koridor Počitelj-Stolac, Tunel Komar, Lašva-Nević Polje, Sarajevski aerodrom, ali i Mostarski aerodrom te Grude, Istočno Sarajevo, TEN-T mreža za RS, ali da su u fazi usaglašavanja Plana reformi ukazivali na preostala tri sektora u toj tabeli 146: Energija, Digitalizacija i Ljudski kapital, gdje od 700 miliona eura u ova tri sektora, niti jedan projekt nije predviđen za kantone sa bošnjačkom većinom.
“Sporni projekti, po nama, su u sektorima Digitalizacija i Infrastruktura za ljudski kapital, vrijedni 20,6 miliona KM. To su projekti tipa uvođenje sistema za hlađenje i zagrijavanje u srednjim školama u HNK, jedinstveni informacioni sistem za visoko obrazovanje RS i unapređenje širokopojasnog interneta u RS. Obezbjeđenje minibuseva za osnovne škole u entitetu RS, opremanje osnovnih i srednjih škola sa ICT opremom i implementacija wireless interneta u svim školama u entitetu RS, digitalizacija radio-komunikacijskog sistema za MUP RS-a, kreiranje jedinstvenog GSB RS-a, dizajn i implementacija Državnog eVlada portala RS-a, državni open data portal RS-a, Razvoj platforme za kvalificiranu elektroničku isporuku RS-a te priprema registra građana RS-a. Uz ovo treba dodati 636,2 miliona eura za projekte u sektoru energije – svi za RS i Elektroprivredu HZ HB. Bez detaljne analize vidi se da je 700 miliona eura planirano za Republiku Srpsku i kantone sa hrvatskom većinom u sektorima Energija, Digitalizacija i Ljudski kapital”, ukazuje Pivić.
RS država?
Premijer ZDK-a je pozvao Nermina Nikšića da odgovori kako je moguće da se u ovim projektima entitet Republika Srpska naziva državom: Dizajn i implementacija Državnog eVlada portala Republike Srpske i Državni open data portal Republike Srpske, a istovremeno RS traži i on pristaje na brisanje pojma državni uz BiH?
“Mi upućujemo zamjerku jer samo naši kantoni nisu nizašta konsultovani, pa ni za ove projekte, a ostali očigledno jesu. Ako su, kako Nikšić tvrdi ‘državne institucije i ministarstva predlagali i realizirali pripremu i delegiranje projekata, čim je praktično država jedini ‘stakeholder’ odnosno strana i faktor u definiranju prioriteta’, zašto ta državna ministarstva na čijem čelu su njegovi koalicioni partneri, nisu konsultovali i predlagali projekte i iz kantona sa bošnjačkom većinom? Ništa nije ‘rađeno uvažavajući potrebe različitih zajednica i sredina’, kako Nikšić tvrdi, već je smišljeno da svih 700 miliona eura iz ova tri sektora odu u kantone sa hrvatskom većinom i RS”, ističe Pivić.
Pozvao je Trojku i Nikšiča da “saberu koliko stanovnika FBiH živi u četiri kantona koja su dala uslovno pozitivno mišljenje na Reformsku agendu“. “Naših 1.358.042 stanovnika također trebaju kvalitetnije uslove za život”, poručio je premijer ZDK-a.
Sugestije iz RS-a
Napominje da su ova četiri kantona imala samo 90 minuta vremena da se izjasne o 160 stranica teksta, te da je u procesu donošenja Reformske agende prihvaćeno čak 267 primjedbi i sugestija iz RS-a, a iz ova četiri kantona nijedna.
Ustavni sud i veto
Pored projekata, SDA ima mnogo veće zamjerke na sadržaj Reformske agende iz koje je, kako tvrde, na zahtjev RS-a izbačeno rješavanje pitanja stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, ali i ukidanje entitetskog veta u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć.
“I ta je reforma izbrisana. Mi nismo tražili i tjerali druge da pristanu na te reforme, već da se nađu barem u fusnoti, da prilikom razmatranja u Evropskoj komisiji imaju ove važne reforme u vidu, a koje su izbrisane na zahtjev RS-a”, rekao je premijer Pivić.
Nema nevinih
Reagirala je i međunarodna zajednica, a posebna direktna, kako se i očekivalo, bila je Američka ambasada u BiH koja je kritizirala i jedne i druge, poručivši, ukratko, da u ovom neuspjehu nema nevinih, ali da ima onih “malo krivljih”. Plan rasta za Zapadni Balkan (PRZB), naveli su, jedinstvena je ponuda Evropske unije građanima BiH da koriste neke od prednosti članstva u EU prije samog pristupanja. Pružao bi, kažu, proširenu pomoć u zamjenu za osnovne reforme. „Sve što politički lideri ove zemlje trebaju učiniti, kako bi otključali prvu tranšu sredstava dostupnih iz PRZB-a, je predati ambicioznu Reformsku agendu u Brisel. Politički lideri ne uspijevaju u tome“, naveli su u svojoj izjavi iz Američke ambasade. Kritikovali su ponašanje SDA, a mnogo žešće Milorada Dodika zbog odbijanja tačaka koje se tiču Ustavnog suda BiH.
Radna grupa
“EU je pred političke lidere stavila Reformsku agendu, a njeno odobravanje sedmicama je blokirao predsjednik RS Milorad Dodik, koji je odbio prihvatiti dvije tačke u planu od 100 tačaka, uključujući zahtjev da RS imenuje sudije u Ustavni sud BiH i poštuje i odluke Suda. Naše razumijevanje je da EU nije umanjila svoje zahtjeve za Reformsku agendu i da gospodin Dodik i dalje odbija pristati na posljednje dvije tačke. Nažalost, ovo je tipično za čovjeka koji dosljedno stavlja svoje interese ispred interesa onih koje tvrdi da predstavlja. Kao što smo ranije rekli, retorika i politike gospodina Dodika i dalje predstavljaju najveću prijetnju za europsku budućnost koju građani BiH žele i zaslužuju”, dodali su, napominjući da je ostalo nejasno zašto je Radna grupa glasala za odobrenje plana koji nije sadržavao sve zahtjeve EU, uključujući zahtjev za imenovanje sudija Ustavnog suda BiH i poštivanje odluka Suda.
