Mirsad Hadžić iz Tešnja imenovan je krajem marta za ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona, a na toj poziciji zamijenio je aktuelnog premijera Mirnesa Bašića. S ministrom Hadžićem razgovarali smo o planovima i vizijama u sektoru poljoprivrede koji je sve snažniji zahvaljujući dobrim dijelom programima podstica s nivoa ZDK.
NR: Jesu li usvojeni programi utroška sredstava Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu? Koji su iznosi sredstava i kako će ona biti raspodijeljena?
HADŽIĆ: Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona pripremilo je prijedloge Programa utroška sredstava budžeta za poticaje u poljoprivredi u iznosu od 3.000.000,00 KM i Programa utroška sredstava od prikupljenih veterinarskih naknada za mjere zdravstvene zaštite životinja i veterinarskog javnog zdravstva u iznosu od 400.000,00 KM, koji će se naći na jednoj od narednih sjednica Vlade ZDK-a. Kontinuitet poticajnih mjera koje su opredijeljene navedenim programima rezultat su niza sastanaka zainteresovanih predstavnika poljoprivrednih proizvođača i stranaka koji su iskazali interesovanje i koji su bili zadovoljni prošlogodišnjim poticajnim mjerama našeg ministarstva. Razlika u odnosu na prošlogodišnje aktivnosti je oko 10% i ne razlikuju se puno u odnosu na 2020. godinu, dakle, u nivou su prošlogodišnjih. Zadovoljni smo što nije bilo smanjenja sredstava za poljoprivredu i što smo uspjeli zadržati visinu sredstava iz 2020. godine s obzirom na problem i krizu sa pandemijom virusa Covid.
Stabilnija otkupna cijena
NR: ZDK se ubraja među kantone sa najvećom proizvodnjom maline u FBiH. Kakva su očekivanja od ove godine? Kako će se pad proizvodnje u Poljskoj odraziti na otkupne cijene maline u ZDK? Hoćete li mijenjati politiku podsticaja za malinarstvo i koliko sredstava ćete imati na raspolaganju?
HADŽIĆ: Zeničko-dobojski kanton jeste najveći proizvođač kvalitetne maline odmah poslije Unsko-sanskog kantona. Malina je u prethodne dvije godine veoma tražena na globalnom tržištu, a uzimajući u obzir da je urod maline u Poljskoj, Čileu i Ukrajini ove godine podbacio, a otkupljivači maline povećali svoje rashladne kapacitete za očekivati je i realno da otkupna cijena bude malo veća nego prethodne godine. Otkupnu cijenu uveliko formiraju otkupljivači i subjekti koji vrše zamrzavanje maline, stoga očekujem da otkupna cijena bude na nivou 2020. godine. Programom poticaja za poljoprivredu u 2021. godinu visina opredijeljenih sredstava za proizvodnju maline je 540.000,00 KM, a što je na nivou prošlogodišnjeg ukupnog iznosa. Što se tiče podrške podizanja novih zasada maline u 2021. godini planiran je iznos od 600,00 KM/0,1 ha zasada a planiran je i iznos od 65.000,00 KM za otkupljivače jagodičastog voća. S obzirom da su programi još u fazi prijedloga moguće su promjene i korekcije u nekom dijelu proizvodnje.
Prerađivački kapaciteti
NR: Ima li pomaka u osnivanju prerađivačkih kapaciteta u poljoprivredi? Kako poljoprivrednim proizvodima dati dodatnu vrijednost? Ima li Kanton mehanizme da pomogne na tom polju?
HADŽIĆ: Nizak nivo domaće proizvodnje i sirovine u poljoprivredi ključni je razlog što se prerađivački kapaciteti u poljoprivredi polako osnivaju. Povećanjem proizvodnje i poboljšanjem povezanosti između proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, predstavljalo bi važnu priliku za ZDK, budući da prehrambeno-prerađivački kapaciteti ostvaruju snažan efekat na cijelu privredu u smislu dodatne vrijednosti i otvaranja novih radnih mjesta ali samo ako rade punim kapacitetima i imaju dovoljno kvalitetne sirovine.
Pružanjem veće podrške poljoprivredi, zatim odgovarajućom strategijom razvoja ZDK-a, podsticajnim mjerama agrarne politike sa nivoa FBiH, većim subvencijama za izvoz i možda formiranjem ministarstva poljoprivrede na državnom nivou moglo bi značajno doprinijeti povećanju dodatne vrijednosti kako poljoprivrednog proizvoda tako i poljoprivrednog sektora.
Ekskluzivno za vas jos jedna pozitivna informacija. U fazi smo pripreme i izrade novog programa kreditne linije investicijama u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije na bazi revolving kredita za pravna lica i obrte koji se bave proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda, prvi i drugi stepen prerade, u ukupnom iznosu od 500.000,00 i minimalnom kamatnom stopom do 2 posto. Smatramo i cilj nam je da ova aktivnost podigne konkurentnost primarnih poljoprivrednih proizvoda, doprinese i stvori novu dodatnu vrijednost za poljoprivrednu proizvodnju novim upošljavanjem u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji na području našeg kantona. U narednom periodu svi zainteresovani subjekti bit će informisani putem službene stranice ZDK-a – zdk.ba.
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju
