U Zenici je završen prvi u nizu događaja Evropske unije u BiH „Pravo na pravdu“ koji je okupio desetine predstavnika pravosudnih institucija, nevladinih organizacija, ekoloških udruženja, medije, te građane i građanke koji su diskutovali o pitanjima u vezi s vladavinom prava u Bosni i Hercegovini kao jedne od ključnih oblasti za napredak zemlje na putu ka Evropskoj uniji.
– Prepoznavanje evropskih aspiracija građana i građanki Bosne i Hercegovine bio je signal Evropskoj uniji da prepozna evropsku budućnost ove zemlje. Kandidatski status je odobren uz razumijevanje da će se usvojiti i provesti nekoliko ključnih reformi među kojima su i one iz oblasti vladavine prava i temeljnih ljudskih prava. Sve ove reforme koje se trebaju materijalizirati usvajanjem zakona doprinijeće jačanju povjerenja građana i građanki u pravosuđe. Istovremeno je potrebno postići bolje rezultate u procesuiranju korupcije i organiziranog kriminala, a sve ovo se može postići samo ukoliko se postigne nezavisnost pravosuđa i policije i ako državni zvaničnici budu hrabri i posvećeni svom zadatku -kazao je Alfredo Stripolli, šef Odjela za vladavinu prava pri Uredu Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Problemi pravosuđa
Izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić, i izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić, ocijenili su da broj podignutih i potvrđenih optužnica i osuđujućih presuda varira iz godine u godinu u Zeničko-dobojskom kantonu, a da veliki broj neriješenih prijava može ukazivati na dugotrajnost ili složenost istraga korupcije, kao i da je broj osuđujućih presuda relativno mali.
Tokom diskusije istaknuto je da najveći problem pravosuđa jeste njegova zatvorenost, odbijanje da se uđe u konstruktivan dijalog s medijima, organizacijama civilnog društva koji kritikuju i insistiraju na informacijama. Važno je ukazati pravosuđu da su oni servis građanima i građankama i da je neizostavno da oni više komuniciraju putem medija jer je to najefikasniji način da se bitne informacije podijele.
Prijave za krivična djela
Prema Izvještaju o radu Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona za 2021. godinu, najveći broj prijava odnosi se na krivična djela protiv zdravlja ljudi i protiv okoliša, poljoprivrede i prirodnih dobara. Također, postoji značajan broj prijava za krivična djela protiv pravosuđa, protiv podmićivanja i protiv službene i druge odgovorne funkcije.
-Sudeći prema dostupnim podacima, veliki broj neriješenih prijava može ukazivati na složenost i dugotrajnost istraga korupcije, dok smanjenje ukupnog broja istraga može biti posljedica opadanja broja prijava ili promjene prioriteta u borbi protiv korupcije. Porast broja osuđujućih presuda može ukazivati na poboljšanje u procesuiranju i dokazivanju slučajeva korupcije, što može biti pozitivan znak u borbi protiv korupcije -zaključio je Denis Džidić direktor BIRN-a BiH.
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju
