Neki učenjaci dijele ramazan na tri dijela i kažu da je prva trećina ramazana milost, druga oprost grijeha, a treća izbavljenje robova iz Vatre. U ovoj posljednjoj trećini ramazana razgovarali smo s prof. dr. Muharemom Adilovićem, dekanom Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici o tome kako vjernici trebaju iskoristiti vrijeme do bajrama. Razgovarali smo i o tome kako su se ranije obilježavali bajrami, odgoju mladih i izazovima koje donosi moderan način života. Jedna od tema bio je i Islamski pedagoški fakultet, koji je ravnopravna članica Univerziteta u Zenici.
Studij prožet duhovnošću i univerzalnim ljudskim vrijednostima
NR: Koliko studenata pohađa nastavu na Islamskom pedagoškom fakultetu u tekućoj godini, koji će odsjeci biti na raspolaganju studentima prilikom upisa u narednoj akademskoj godini i da li je diploma ovog fakulteta priznata van granica BiH?
ADILOVIĆ: Islamski pedagoški fakultet je respektabilna visokoškolska ustanova koja djeluje u okviru Univerziteta u Zenici. Sa gotovo 600 upisanih studenata jedan je od brojnijih fakulteta UNZE. Kao prethodne i ove godine će brucoši moći da biraju između pet studijskih odsjeka; Islamske vjeronauke sa izlaznim zvanjem profesor islamske vjeronauke, Socijalne pedagogije sa izlaznim zvanjem diplomirani socijalni pedagog, Arapskog jezika sa izlaznim zvanjem profesor arapskog jezika i književnosti, Predškolskog odgoja sa izlaznim zvanjem profesor predškolskog odgoja i Inkluzivne edukacije sa izlaznim zvanjem diplomirani inkluzivni edukator/asistent u nastavi. Studij je organiziran u tri ciklusa; dodiplomski, postdiplomski i doktoralni studij. Diplome koje naši svršenici dobijaju su priznate i van granica naše države tako da im se otvara europska perspektiva profesionalnog angažmana.
NR: Kojim vrijednostima učite svoje studente? Kako da danas mladi koji su u vjeri, na pravi način žive spoj svjetovnog i društvenog?
ADILOVIĆ: Osnovna karakteristika studija na IPF-u jeste da savremene društvene znanosti nastojimo oplemeniti univerzalnim vrijednostima naše vjere te na taj način osnažiti studijske programe i ponuditi našim studentima kvalitetan studij prožet duhovnošću i univerzalnim ljudskim vrijednostima. Takav spoj je prepoznat kao izuzetna prednost što kod naših diplomanata osnažuje njihovu perspektivu i čini ih poželjnim saradnicima. Ovakav trend nije novina u europskom kontekstu, naprotiv, tako da ove činjenice mogu biti samo prednost našim svršenicima. U našem radu pratimo evropske standarde obrazovanja i nastojimo našim studentima ponuditi najbolji mogući nivo kvalitetnog obrazovanja.
NR: Promjene u društvu, nove tehnologije, socijalne mreže… su faktori koji u imaju veliki uticaj na razvoj mladih. Koliko je danas, u odnosu na period prije 20,30, 50 godina, teže odrasti, sazreti, očuvati vjeru, tradiciju… a opet biti uključen u sve životne tokove?
ADILOVIĆ: Svako vrijeme sa sobom nosi određene izazove odrastanja. Tako i naše vrijeme ima svoj kontekst koji pred mlade osobe stavlja niz vrlo značajnih izazova sa kojima se treba nositi na putu izrastanja u zdravu ličnost. Sve naglašeniji individualizam, prenaglašeni hedonistički motivi aktivnosti mladih osoba, tranzicijski period u kojem se bosanskohercegovačko društvo predugo nalazi, izrazito napadni trendovi prezentovani putem masovnih medija su samo neki od izazova sa kojima se danas hvatamo u koštac prilikom iznalaženja najboljeg odgojnog modela za mlade osobe. Danas nije lahko izrasti u zdravu osobu zato mladi ne smiju biti prepušteni sami sebi, moraju imati podršku na svom putu sazrijevanja. Odgoj mladih generacija je obaveza od koje niko ne može biti izuzet niti amnestiran od odgovornosti za propuste u ovom kontekstu. Jednostavno kazano, obaveza kompletne društvene zajednice jeste da omogući uslove za zdravo odrastanje mladih generacija kroz promociju zdravih stilova života i ulaganje napora da se onemogući dostupnost svega što je opasno za mentalno i fizičko zdravlje mladih osoba. Na porodicama je da njihovi mlađi članovi internaliziraju univerzalne moralne vrijednosti koje će ih krasiti tokom života. Na roditeljima je da se trude da njihova djeca budu bolja od njih, da budu senzibilnija za potrebe drugih ljudi i da budu vjerni svojoj domovini. Obrazovni sistem treba ponuditi valjanu osnovu pozitivnog razvoja mladih kako bi imali jasnu predstavu o svom identitetu i vrijednostima koje trebaju njegovati u svom životu. Komplementarnim djelovanjem svih aktera odgoja s ciljem najboljeg mogućeg interesa za mlade je moguće uspostaviti pozitivnu klimu za odrastanje mladih generacija.
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju
