U okviru projekta „Čuvajmo naslijeđe za buduće generacije”, koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, a kako bi ukazali na značaj našeg kulturno-historijskog naslijeđa, objavljujemo članke o spomenicima na području Zeničko-dobojskog kantona posvećenim ljudima i događajima koji su obilježili period 20. vijeka.
Svečano otvorena 1988. godine
Spomen-kosturnica svečano je otvorena 1988. godine, a u nju su smješteni posmrti ostaci 61 borca. Na ulazu u spomen-kosturnicu, na jednom od pet kamenih blokova, ispisan je prigodan tekst: „Ovdje su sahranjeni posmrtni ostaci boraca 3. Proleterske krajiške brigade, 6., 8. i 11. Krajiške NOU brigade, 4. divizije, 9. Krajiške NOU brigade, 10. divizije, 13. Krajiške NOU brigade, 39. divizije, 18. Srednjobosanske brigade, 53. divizije NOV-e i Vlašićkog NOP odreda, koji su poginuli u NOR-u na području Zenice.“
U dvorištu Osnovne škole „Ahmed Murabdegović“ u Stranjanima nalazi se spomen-kosturnica posvećena palim borcima NOR-a SUBNOR Zenica. Na prostoru sadašnje spomen-kosturnice postojala je spomen-kosturnica koja je zbog dotrajalog stanja porušena 1987. godine.
„Spomen-kosturnica je izgrađena krajem 80-tih, odnosno zamijenila je prethodnu izgrađenu sredinom 50-tih godina. U nju su smješteni posmrtni ostaci 60-tak boraca različitih partizanskih vojnih jedinica koji su stradali u borbama sa okupatorom oko Zenice u periodu od 1943. do 1945. godine“, kaže historičar Mirza Džananović.
Nova spomen-kosturnica svečano je otvorena 10.10.1988. godine na 45. godišnjicu napada III Proleterske brigade na Garnizon u Zenici 1943. godine. Prostor spomen-kosturnice u Stranjanima obuhvata površinu između škole i puta Zenica-Pojske, parcela je parkovski urađena, a ulaz u prostor spomen-kosturnicu je sa prilaznog puta za školu, kroz kapiju. Od kapije vodi prilazna staza do kružnog platoa, gdje je smještena spomen-kosturnica, dok se plato jednim dijelom proširuje u amfiteatar i namijenjeni su za prigodne manifestacije. U središtu platoa, koji je urađen kao zelena površina, postavljen je obelisk i ulaz u spomen-kosturnicu, koji je zatvoren kružnom pločom položenom na kamene grede. Prostor između ovih greda i platoa predstavlja mjesto za polaganje vijenaca.
Prilikom pripreme ovog teksta podršku nam je pružio historičar Mirza Džananović, a podatke o spomen-kosturnici u Stranjanima pronašli smo u publikaciji „Elaborat o stanju spomen-obilježja iz perioda NOB-a na području S.O. Zenica“, objavljene 1989. godine. U narednim brojevima „Naše riječi“ predstavit ćemo spomenike iz perioda 20. vijeka sa područja Visokog, a potom i ostalih gradova Zeničko-dobojskog kantona.
Svjedočanstvo borbe protiv okupatora
U visini amfiteatra, u zelenoj površini, postavljeno je pet kamenih blokova na čijim je kosim stranama ispisan prigodan tekst i imena palih boraca. Slova su ispisana klesanjem i bojena su srebrenom bojom, a tekst je pisan na latinici.
„Svi ovi spomenici su važni jer su svjedočanstvo intenzivne borbe protiv okupatora i njihovih saradnika i pokazatelj da smo ipak tada bili na pravom putu, a nadam se da i danas baštinimo humanističke i antifašističke vrijednosti“, ističe historičar Džananović.
Autor spomen-kosturnice u Stranjanima je dipl.ing.arh Davorin Perić, RO „Prostor“ Zenica-OOUR Planiranje.
POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA
ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK