U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, u nedjelju je održana svečana akademija – centralni program obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u organizaciji Vlade Zeničko-dobojskog kantona. Svečanoj akademiji su prisustvovale zvanice iz političkog, vjerskog i kulturnog života, predstavnici akademske zajednice i diplomatskog kora u Bosni i Hercegovini, te delegacije iz inostranstva.
Očuvanje tekovina odbrambeno-oslobodilačke borbe
Svečanost je otvorio premijer Zeničko-dobojskog kantona, prof. dr. Nezir Pivić, čestitavši svim prisutnima Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, ali i izrazivši zahvalnost programskom timu na uloženom trudu u organizaciji svečane akademije, naglasivši da Vlada Zeničko-dobojskog kantona ostaje snažno opredijeljena za očuvanje tekovina odbrambeno-oslobodilačke borbe Armije Republike Bosne i Hercegovine, na čelu s vrhovnim komandantom Alijom Izetbegovićem, kao i za njegovanje pluralističkog nasljeđa, slobode i ljudskih prava.
„Prije 34 godine, gotovo dvije trećine građana opredijelilo se za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda koji u njoj žive. Bila je to jedna od najznačajnijih odluka za BiH u njenoj historiji, kojom je naša zemlja obnovila svoju punu nezavisnost i suverenitet. Na temeljima antifašističke borbe, u teškim okolnostima agresije koja je uslijedila, Bosna i Hercegovina izborila se za svoju nezavisnost i postala međunarodno priznata država, punopravna članica Ujedinjenih nacija“, kazao je premijer Pivić.
Dodao je da je breme odgovornosti koje nosimo poslije tolikih žrtvava, etničkog čišćenja i genocida bolno i teško, ali je još teže onima koji ne uče iz svoje prošlosti jer je napuštanje kulture sjećanja uvijek prethodilo ponavljanju zločina. „Ukazivanje na časnu ulogu Armije Republike BiH, historijski kontinuitet bh. nezavisnosti primarna je zadaća svih patriotskih snaga u našoj zemlji. Trebamo što jasnije širiti takav narativ. Ako mi ne ukažemo na značaj tekovina odbrambeno-oslobodilačke borbe od 1992. do 1995. i herojsku ulogu branioca i prvog predsjednika nezavisne BiH, rahmetli Alije Izetbegovića, drugi će nametnuti svoja viđenja koji te fundamente nastoje derogirati, iskriviti i dovesti u pitanje“, kazao je, između ostalog, premijer Pivić.
Sjećanje i obećanje
Akademkinja Mirsada Hukić, članica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Evropske akademije nauka i umjetnosti, te potpredsjednica Međunarodnog bioetičkog komiteta UNESCO-a za Evropu je svim poštovaocima i zaljubljenicima Bosne Hercegovine kazala da prvog marta ne obnavljamo samo sjećanje, nego i obećanje da ćemo graditi Bosnu i Hercegovinu, u kojoj znanje nije privilegija, nego pravo svakog djeteta i dužnost svih nas.
„Prvog marta ne obilježavamo samo politički čin iz 1992. godine, ne slavimo samo pravni status, slavimo odluku – odluku jednog naroda da preuzme odgovornost za svoju sudbinu. A odgovornost za budućnost u 21. stoljeću mjeri se znanjem. Znanje je snaga države. U današnjem svijetu, snaga države više se ne mjeri kvadratnim kilometrima, rudama ili energentima. Mjeri se kvalitetom univerziteta, povjerenjem u institucije i sposobnošću da zadrži i privuče vrhunske umove. Mjeri se ljudima. Ako želimo snažnu, stabilnu, istinski suverenu BIH, moramo govoriti o znanju i nauci, kao glavnom pokretaču razvoja ekonomskog, društvenog i moralnog“, poručila je, između ostalog, akademkinja Hukić.
Neka nam je svima mir…
Prisutnima se obratio i prof. emeritus dr. sc. Ivo Josipović, bivši predsjednik Republike Hrvatske i redovni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. „Dolazim ovdje kao prijatelj Bosne i Hercegovine, sa jednom važnom porukom. Neka nam je svima mir i neka put, i Bosne i Hercegovine, pa i svih naših susjeda, bude evropski put. Bosna i Hercegovina to, naravno, može. Treba, naravno, jedinstvo, treba puno rada ali, naglašavam, isplati se“, poručio je Josipović.
Naglasio je da Bosni i Hercegovini, kao i svojoj domovini Hrvatskoj, želi mir, te da strašni ratovi koji su se događali ili se rađaju pred našim očima, kao i rast rasizma, šovinizma i profašističkih ideja u gotovo cijelom svijetu, „prijete svima nama, prijete budućnosti čovječanstva“. „Svoju slobodu i neovisnost Bosna i Hercegovina je izgradila na ogromnoj žrtvi i ljubavi građana prema svojoj domovini. Nadam se da nikada više oružje neće biti to koje će odlučivati o sudbini vaše zemlje i da će Bosna i Hercegovina, zemlja bogata različitim kulturama, prirodnim bogatstvima i vrijednim ljudima, svoju dobru budućnost graditi na zajedništvu, europskim standardima i međusobnom poštivanju i razumijevanju“, rekao je Josipović.
Umjetnici o BiH, vječnoj inspiraciji
Tokom svečane akademije, „Bašeskiju“ Abdulaha Sidrana govorio je glumac Mirza Mušija, odlomke iz romana „Derviš i smrt“ Meše Selimovića i „Jutarnju molitvu“ Enesa Kiševića govorili su članovi Ansambla drame Narodnog pozorišta Sarajevo, Merima Lepić Redžepović i Dino Bajrović. Kompozicije „Sabah“ i „Uspavanku“, iz opere „Hasanginica“, izveli su solisti Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Katarina Kikić Marić, sopran i Ermin Aščerić, tenor, a kompoziciju „Okreni se niz đul bašču“, Cvjetka Rihtmana izvela je Vedrana Šimić, sopran u pratnji Simfonijskog orkestra, pod rukovođenjem maestra Fuada Šetića, koji su na kraju izveli i uvertiru „Probuđene kasabe“, Avde Smailovića.
Prijenos uživo bio je na televiziji N1, a akademiju je vodio glumac i televizijski voditelj Tarik Filipović.
