U porodici Smajić iz Tešnja, proizvodnja i prerada mlijeka je njegovana kao porodična tradicija i posao. Ranije su se bavili isključivo proizvodnjom sirovog mlijeka, a zbog problema sa otkupom mlijeka okrenuli su se proizvodnji sira. Primjer su toga da se, iako je svaki početak težak, uz mnogo truda, rada i upornosti, stiže do planiranog cilja, a to su, u njihovom slučaju, kvalitetni proizvodi, prepoznatljivo ime i ogroman interes građana.
Porodična zadruga
Opća poljoprivredna zadruga „Zlatna kap“ iz Tešnja osnovana je 2008. godine. Trenutno u ponudi imaju 15 vrsta sireva, a i sami se smo uvjerili da su njihovi sirevi, na sajmovima domaće i organske proizvodnje, među najtraženijima među posjetiteljima.
„Ovo je porodična zadruga, osnovana 2008. godine. Prije toga smo se bavili isključivo proizvodnjom sirovog mlijeka, imali smo pet muznih krava. Tih godina je bilo velikih problema sa otkupom i plaćanjem mlijeka. Tako smo odlučili da krenemo sa vlastitom preradom mlijeka sa svoje farme. Dnevna proizvodnja mlijeka bila je oko 100 litara dnevno. Projekat Udruženja zadruga Njemačke pomogao nam, 2009. godine, u nabavci sirnog kotla i još neke dodatne opreme za preradu mlijeka i proizvodnju sira. U početku je bilo teško, ali smo ipak imali dosta kupaca i počeo je da raste interes za našim proizvodima. Tada se odlučujemo da počnemo sa otkupom sirovog mlijeka jer sa vlastite farme nismo imali dovoljne količine za preradu. Projekat USAID/SIDA Farma nam je, 2010. godine, pomogao u uređenju objekta sirane, po standardima, i u nabavci još neke opreme. Tada smo povećali kapacitet prerade na 1.000 litara dnevno“, kaže Maid Smajić, direktor Zadruge „Zlatna kap“.
Imaju 12 muznih krava i 125 kooperanata
Na vlastitoj farmi trenutno imaju 12 muznih krava i dnevna proizvodnja mlijeka je oko 200 litara. „Razvili smo kooperantsku mrežu, tako da danas imamo 125 kooperanata od kojih redovno otkupljujemo mlijeko. Mlijeko koje se otkupi se prodaje Mlijekari Inmer Grdačac. Dnevno se otkupi, zavisno od proizvodnje, od 5.000 do 7.000 litara mlijeka“, kaže Smajić.
U ponudi imaju 15 vrsta sira, od mekog, polutvrdog i tvrdog sira, sa različitim dodacima – kopriva, bijeli luk, paprika,…
„Recepture za prve sireve smo dobili od Nijemaca, putem projekta Zadružnog saveza Njemačke. Zatim smo, 2011. godine, završili, u Sloveniji, kurs za proizvodnju sira u organizaciji projekta Farma I Poljoprivrednog zavoda Ptuj. Veliki broj receptura smo dobili od kompanije Megal Slovenija, gospođe Majde Tumpej, koja je nekoliko puta posjećivala našu siranu. Nekoliko puta smo sa gospođom Tumpej kod nas u sirani organizovali škole sirarstva za potencijalne prerađivače iz Bosne i Hercegovine“, ističe Smajić.
Dnevno prerađuju od 500 do 1.500 litara mlijeka
Zadovoljni su, kaže, potražnjom kupaca, te dnevno prerađuju od 500 do 1.500 litara mlijeka, sve zavisno od potražnje.
„Posao je izuzetno odgovoran, jer morate održavati konstantan kvalitet svojih proizvoda i pogotovo morate garantovati zdravstvenu ispravnost svojih proizvoda. To sve uspijevamo, jer imamo redovne kontrole, kako sirovina, odnosno sirovog mlijeka, tako i naših proizvoda. Najveća potražnja je za dimljenim kravljim sirom, tešanjskim tvrdim sirom i tešanjskim tvrdim sirom sa koprivom, mada i ostali tipovi sira imaju zadovoljavajuću prodaju“, ističe Smajić.
Problemi mljekarskog sektora
Poskupljenje svih inputa proizvodnje, a zbog nastale krize u svijetu, trenutno je najveći problem s kojim se suočava mljekarski sektor u BiH, pa tako i „Zlatna kap“.
„Inflacija se osjeti, pogotovo povećanje cijene sirovog mlijeka, što u potpunosti razumijemo jer imamo vlastitu farmu i znamo koliko je poskupjela stočna hrana. Želja nam je da imamo zadovoljnog kooperanta i pratimo porast cijena. Također, svi ostali inputi u proizvodnji su poskupjeli, tako da smo i mi podigli cijene svojih proizvoda za nekih 15 do 20% u odnosu na prošlu godinu“, objašnjava Smajić.
S druge strane, bojazan je i činjenica da je sve manje onih u ruralnim područjima koji se bave ovom poljoprivrednom djelatnošću. „Ono čega se bojimo jeste sve manji broj mladih koji se bave ovim poslom, nedstatak radne snage na farmama je evidentan. Trenutno stalne promjene cijena stočne hrane i ostalih inputa kako u ratarsku tako i u stočarsku proizvodnju je nešto što nas izuzetno brine. Strah nas je velikog pada proizvodnje i poskupljenja“, ističe Smajić.
Podrška resornog ministarstva
Kada je u pitanju proizvodnja i prerada mlijeka, Ministarstvo za poljoprivredu,vodoprivredu i šumarstvo Zeničko – dobojskog kantona podržava poljoprivredna gazdinstva koja posluju kao obrt ili pravno lice. Podržava farme goveda sa minimalno osam muznih grla i to sa 400 KM/grlo, uz napomenu da im je ove godine isplaćen i dodatak od 90 KM/grlo na ime jesenje sjetve. Ukupno je za ovu namjenu ove godine utrošeno 1.383.000 KM. Otkupljivači mlijeka imaju mogućnost da ostvare podršku od 0,02 KM po jednoj litri otkupljenog mlijeka, te je ove godine planiran iznos od 230.000 KM.
„Koristimo sva poticajna sredstva od strane Ministarstava za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona i veoma smo zadovoljni sa dosadašnjom saradanjom i odnosom Ministarstva prema nama i proizvođačima mlijeka. Ova podrška je veoma značajna, pogotovo danas kada se cijene stalno mijenjaju. Nadamo se da će naredne godine biti veći poticaji poljoprivrednoj proizvodnji“, ističe Smajić.
PROJEKAT PROMOCIJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE PODRŽAVA MINISTARSTVO ZA POLJOPRIVREDU, ŠUMARSTVO I VODOPRIVREDU ZDK
