U prostorijama Udruženja građana invalidnih lica hroničnih bubrežnih bolesnika ZDK, u Zenici je nedavno održana redovna godišnja Skupština Udruženja, 18. po redu. Između ostalog, usvojeni su izvještaji o radu u protekloj godini. „U 2022. godini smo realizovali brojne aktivnosti, a najviše ih je bilo posvećeno promociji donorstva. Bili smo i inicijatori za povećanje civilnih neratnih invalidnina i zahvaljujući našoj saradnji sa drugim udruženjima, poput Pomozi.ba, i poslaniku Irfanu Čengiću koji je bio predlagač, Zakon je usvojen i primijenjivat će se od 1. aprila“, rekao je Muhamed Kadrić, predsjednik Udruženja građana invalidnih lica bubrežnih bolesnika ZDK.
U ZDK više od 200 bolesnika na dijalizi
Broj članova Udruženja, kaže Kadrić, varira, jer je smrtnost ove populacije, nažalost, veoma visoka. „U Zeničko-dobojskom kantonu je trenutno preko 200 bolesnika na dijalizi i 50-ak transplatiranih osoba“, kaže Kadrić. Usvojeni su i planovi rada i finasiranja za ovu godinu, uz mnogo prijedloga za sistemsko unapređenje promocije donorstva, poboljšanje dijaliznog procesa, ali i dopune Zakona o transplatacijama, radi povećanja istih. „Od 2014. godine, kada je Kantonalna bolnica Zenica krenula sa utvrđivanjem moždane smrti, pa do 2019. godine, bili smo prilično zadovoljni brojem urađenih transplatacija i osjetila se pozitivna energija kod bolesnika. U prosjeku se godišnje radilo 25 transplatacija u FBiH, a sada ih je manje od 10 godišnje. Zbog tri vrste transplatacija, koje nisu obuhvaćene našim Zakonom, prošle godine je urađeno 17 transpalantacija bubrega u Turskoj“, kaže Kadrić.
Kvalitet života bolesnika čiji su bubrezi prestali sa radom zavisi od kvalitetne dijalize, a za koju su potrebni dobro opremljeni dijalizni centri. „Što se tiče opreme u dijaliznim centrima, trenutno najgore je stanje nepostojanje agregata u dijaliznim centrima Žepče i Visoko i u ovoj godini treba ugraditi te agregate jer je, u slučaju nestanka struje, život bolesnika na dijalizi direktno ugrožen. Članovima Udruženja je prioritet i da se zamijene aparati koji su stariji više od 10 godina, te tražimo veće prisustvo doktora u dijaliznom centru Kakanj, odnosno da se konačno i zastalno riješi pitanje angažmana jednog doktora koji će biti zadužen za potpunu brigu o bolesnicima DC Kakanj i dolaziti dva puta sedmično, a po potrebi i više. Tako će se i bolesnici osjećati sigurnije“, kaže Kadrić, ističući da je neophodno uvesti i sistemsku promociju donorstva kroz obrazovni sistem FBiH.
Ostatak pročitajte u printanom izdanju
