-U protekle dvije godine sredstva u iznosu od 23,3 miliona KM uložena su u rekonstrukciju i modernizaciju regionalnih i lokalnih cesta na području Kantona. Cilj ovih ulaganja bio je poboljšanje sigurnosti saobraćaja, bolja povezanost općina i gradova te stvaranje pretpostavki za privredni i turistički razvoj Kantona, kazao nam je na početku razgovora Adnan Šabani, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona.
O najznačajnijijm projektima u koje su uložena sredstva, planovima za ovu godinu, subvencioniranju mjera energetske efikasnosti, novoj javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja na području ZDK, i drugim aktuelnim pitanjima, pročitajte u nastavku.
Fokus na rekonstrukciji i modernizaciji regionalnih cesta
NR: Koji su najznačajniji projekti kad su u pitanju ulaganja iz protekle dvije godine?
ŠABANI: Među najznačajnijim projektima izdvajaju se sanacije regionalnih cesta Zavidovići – Kamenica, uključujući i most na lokalitetu Gostović, zatim Nemila – Zenica, Nemila – Bistričak – Teslić, Breza – Vareš, Ćatići – Kraljeva Sutjeska – Ponijeri. Ponosni smo na kružni tok na regionalnom putu Visoko – Kiseljak, za kojeg je izdvojeno oko 700.000 KM. U Visokom smo prošle godine za ceste koje prolaze kroz centar grada iz budžeta izdvojili preko 1,5 miliona KM. I to svaki dobronamjeran prolaznik i stanovnik Visokog vidi. Sanirali smo cestu kroz poslovnu zonu Ozrakovići, a u regionalni put Zenica – Arnauti – Kakanj lani smo investirali preko milion KM. Rekonstruisali smo dionicu između dva kamenoloma, a sve smo bliže danu kada ćemo potpuno asfaltom preko Babina spojiti Zenicu i Kakanj. Ako Bog da, vjerujem da će se taj historijski dan desiti ove godine. Nakon dugo godina, sanirali smo regionalnu cestu Novi Šeher – Kopice – Teslić, a na području Olova asfaltirana je cesta do izletišta Zeleni vir, rekonstruisan most u Boganovićima i rađene su sanacije na regionalnoj cesti prema Zavidovićima. U Zenici smo samo u 2025. godini izdvojili oko 7 miliona KM za regionalnu cestovnu infrastrukturu čime je potvrđena strateška opredijeljenost za ravnomjeran razvoj i sigurniji saobraćaj. Osim već pomenute ceste Zenica – Arnauti na dvije lokacije rađena je rekonstrukcija ceste R445 Zenica – Lašva – Bilješevo, neposredno uz MZ Lašva i u MZ Drivuša. Podsjećam da je sa 2,5 miliona KM nakon decenije započela izgradnja vangradske dionice GGM-a. Uz sve navedeno posebno sam ponosan što smo skoro milion KM u dvije godine potrošili za sanaciju ceste za Smetove koji su pluća grada. Regionalna cesta R413a Čajdraš – Ovnak – granica Kantona, uključujući dionicu kod naselja Obrenovci, a sa prvim suncem kreće i rekonstrukcija na lokalitetu Pojske.
NR: Šta je Programom utroška predviđeno za cestovnu infrastrukturu u 2026. godini i za koje namjene?
ŠABANI: Programom utroška sredstava za 2026. godinu planiran je nastavak značajnih ulaganja u cestovnu infrastrukturu, s fokusom na rekonstrukciju i modernizaciju regionalnih cesta Zenica – Arnauti – Kakanj, Zenica – Ovnak, Zavidovići – Kamenica, Maglaj – Zavidovići, Kakanj – Visoko, Novi Šeher – Tešanj – Jelah kroz urbani dio Tešnja, Breza – Vareš i svakako najveći projekat je završetak prve vangradske dionice GGM-a do skretanja za Lukovo Polje. U planu je nastavak ulaganja u ceste prema Smetovima, Ponijerima… Planom i programom Direkcije radi se o sredstvima od blizu 30 miliona KM.
Zdravllje građana je prioritet
NR: Projekat energane na komunalni otpad („spalionica“) čija gradnja se najavljuje od vlasnika Nove željezare Zenica sve je aktuelnija tema. Kakav je stav Ministarstva?
ŠABANI: U vezi s projektom energane na komunalni otpad, Ministarstvo raspolaže isključivo informacijama koje su do sada javno prezentirane od strane investitora.
Stav Ministarstva je jasan: svaki projekat mora ispuniti sve zakonske, okolišne i zdravstvene standarde, uz obaveznu procjenu uticaja na okoliš i uključivanje javnosti u proces odlučivanja. Veliko NE spalionici u Zenici! NE na ovakav način, da država nema kontrolu nad radom tj. da vlasnik tog postrojenja nije država. Zeničanima je dosta trovanja, decenijama smo mjesto gdje se deponuje otpad iz regiona, decenijama nema srazmjernog razvoja industrije i zdravstvenog sistema. Dok nam na mala vrata pokušavaju uvesti priču o spalionici, a svjedoci ste ko to radi i ko organizuje nazovimo ih stručne skupove i prezentacije, ti isti nam ne dozvoljavaju izgradnju savremene Kantonalne bolnice Zenica. Zdravlje građana i zaštita okoliša su apsolutni prioritet i Vlada ZDK i ja kao ministar smo to pokazali za ove dvije i po godine.
Mjere energetske efikasnosti
NR: Subvencioniranje mjera energetske efikasnosti i zamjene kućnih ložišta iznosi 16 miliona KM. Koji je cilj ovih mjera i kako će sredstva biti iskorištena?
ŠABANI: Cilj ovih mjera je smanjenje zagađenja zraka, povećanje energetske efikasnosti i poboljšanje kvaliteta života građana ZDK. To se posebno odnosi na područje Zenice, Visokog i Kaknja gdje se bilježe najveća zagađenja zraka. Prethodno smo finansirali projekat uspostave Registra kućnih ložišta, nakon čega su Vlada i resorno ministarstvo od Svjetske banke osigurali pod povoljnim uslovima kredit od 8 miliona eura za borbu protiv zagađenja zraka. To je i velika finansijska podrška građanima svih 12 općina i gradova jer će se ove mjere sufinansirati u iznosu od 50 posto. Projekat se odnosi na zamjenu starih, neekoloških kućnih ložišta, ugradnju ekološki prihvatljivijih sistema grijanja i smanjenje emisija štetnih gasova. Prva smo administrativna jedinica u BiH koja se sistemski bori protiv rastućeg zagađenja zraka i ja kao ministar i cijela Vlada ponosni smo na ovaj projekat.
NR: Otvoren je Javni poziv za dobavljače opreme s ugradnjom. Koliko se dobavljača do sada javilo i koji su dalji koraci?
ŠABANI: Javni poziv je izazvao značajan interes tržišta i u toku je evaluacija pristiglih prijava dobavljača, njih više od 30. Na taj način stvaraju se uslovi za početak konkretne provedbe mjera prema krajnjim korisnicima – građanima, a vjerujem da će tokom februara biti objavljen javni poziv prema građanima koji zaista pokazuju ogroman interes. Ministarstvo će u narednom periodu javnost blagovremeno informisati o svim narednim koracima.
NR: Za putnu infrastrukturu u funkciji turizma uloženo je 3 miliona KM. O kojim cestama je riječ?
ŠABANI: Sredstva su uložena u putne pravce koji vode prema značajnim turističkim destinacijama i prirodnim atrakcijama na području ZDK, s ciljem bolje dostupnosti i sigurnijeg saobraćaja. Poseban fokus stavljen je na puteve prema planinskim i izletišnim područjima, čime se direktno podstiče razvoj turizma i lokalne privrede. To su ceste prema Smetovima, Ponijerima, Tajanu, Zvijezdi…
Zaštićena područja
NR: Osnovana je Javna ustanova zaštićena prirodna područja Zeničko – dobojskog kantona. Kada počinje s radom i koji su njeni zadaci?
ŠABANI: Javna ustanova je osnovana s ciljem upravljanja zaštićenim područjima na teritoriji Zeničko–dobojskog kantona, uključujući Spomenik prirode „Tajan“ i planinu Zvijezda, kao i druga područja koja će biti proglašena posebnim aktima. Nadam se da će vrlo brzo u ovaj program ući i Spomenik prirode Mokra Megara, na području Maglaja. Ona će obavljati monitoring stanja biodiverziteta, geodiverziteta i ekoloških vrijednosti, nadzor i kontrolu provođenja režima zaštite, sprovoditi edukacije, baviti se organizacijom, razvojem i nadzorom održivog turizma. Rekao sam u uvodu da, kao dijete odraslo ispod dimnjaka Željezare, znam koliko znače čist zrak i lijepa priroda. U cilju zaštite naših prirodnih bogatstava Vlada ZDK i Ministarstvo su se opredijelili za formiranje Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, a zahvaljujući izmjenama Zakona stvorene su pretpostavke da gradovi i općine idu u proglašenje svojih zaštićenih područja. Mi smo trenutno na mizernih 4 posto teritorije pod zaštitom i ako želimo da uđemo u EU, a tome težimo, površine pod zaštitom države se moraju značajno povećati. U Sarajevu to jako dobro funkcioniše i opredijeljeni smo da maksimalno poboljšamo upravljanje zaštićenim područjima, florom i faunom u njima. Vodimo snažne aktivnosti oko uspostave centara za upravljanje otpadom kako bi na kvalitetan način mogli upravljati svim procesima i tokovima otpada unutar kantona. Po jedan centar će biti na jugu i sjeveru kantona, kako bi okoliš učinili čišćim i smanjili troškove odvoza smeća. Naravno, vodeći se time da otpad nije smeće i da se svugdje u svijetu osim kod nas koristi kao enegrent, mi u ZDK želimo biti i u tome prvi u BiH.
