Tokom protekle sedmice, više požara buknulo je širom Bosne i Hercegovine i regiona, a na području Zeničko-dobojskog kantona, trenutno su još uvijek aktivna dva požara, i to u općinama Žepče i Maglaj, gdje su vatrogasci imali i najviše posla. Osim njih, na gašenju požara učestvuju i pripadnici Oružanih snaga BiH, sa helikopterom.
Pomoć i intervencija helikoptera OS BiH
„U općini Žepče već nekoliko dana aktivan je požar, a u općini Maglaj, tačnije na južnim dijelovima obronaka planine Ozren, prije dva dana je, također, aktiviran požar. U općini Žepče u gašenju požara učestvovali su i pripadnici Oružanih snaga BiH sa heliktoperom, i to svaki dan u dva naleta, ujutro i u poslijepodnevnim satima. Veliki je efekat bio od angažmana helikoptera, s obzirom na to da se prije dva dana uspjelo zaustaviti širenje požara prema naseljenom mjestu u MZ Rakovica. Uz pomoć Dobrovoljnog vatrogasnog društva i Profesionalne vatrogasne jedinice Žepče i lokalnog stanovništva, i uz pomoć gašenja požara sa helikopterom, uspio se zaustaviti požar i napredovanje požara prema naseljenom mjestu i u tom dijelu je lokalizovan, ali u nedjelju se ponovo proširio prema desnoj obali lijeke Ograjine, gdje je zahvatio borovu šumu i nisko rastinje, tako da smo ponovno poslali zahtjev prema Oružanim snagama BiH, da se ponovo aktivira i angažuje helikopter na gašenju požara“, kazao nam je Džavid Aličić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK.
Kada je u pitanju požar koji se desio u općini Maglaj dodatna otežavajuća okolnost je, kaže Aličić, činjenica da se nalazi u još nerazminiranom, odnosno minskom području i na granici je sa entitetom RS. „Vidjet ćemo da li će i u tom području doći do angažmana helikoptera, a što zavisi od procjene iz općinske službe civilne zaštite. Uglavnom, požar jeste pod kontrolom, u smislu da ne ugrožava stanovništvo, ali je, svakako, načinjena velika materijalna šteta, kada su u pitanju šume i šumsko dobro“, kaže Aličić, dodajući da se veći požar desio i u općini Olovo, a koji su helikopterske jedinice uspjele ugasiti i taj požar je lokalizovan. I u drugim općinama i gradovima sporadično se javljaju požari na otvorenom, a to su, uglavnom, požari niskog rastinja. „U drugim općinama nismo imali slučajeva da se zapali šuma, ali nisko rastinje svakako. Vatrogasne jednice u Visokom, Kaknju, Zenici i na drugim područjima svakodnevno izlaze i gase požare“, kaže Aličić.
Nepristupačni tereni
„Direktnu nadležnost nad gašenjem požara, naročito kada su u pitanju šumski požari, imaju oni koji gazduju šumama. Ako je požar zahvatio šume koju su vlasništvo države, odnosno tim šumama na području ZDK gazduje JP „Šumsko-privredno društvo“ d.o.o. Zavidovići, onda je ono odgovorno za gašenje požara i moraju imati svoje planove zaštite od požara, jedinice, opremu i biti spremni da ukoliko se javi požar budu prvi odgovorni na gašenju požara. Ukoliko to prevazilazi njihove kapacitete, onda oni dalje traže pomoć od lokalne zajednice, općine ili grada, da se uključe sve raspoložive snage, i PVJ i DVD, službe sa kojima raspolaže lokalna zajednica, pa čak i lokalno stanovništvo. Ukoliko se procjeni da nisu dovoljni svi ti kapaciteti, onda se traži pomoć od Kantonalne, odnosno Federalne uprave, i dalje to ide prema svim nivoima, u smislu da se traži pomoć za gašenje iz zraka, zato što se to obično radi na nepristupačnim terenima, kao što je ovaj u Žepču, a otežavajuća je okolnost jer se često zna desiti i u minskom polju, kao što je to slučaj u Maglaju“, objašnjava Aličić, dodajući da je, pored te nepristupačnosti, onemogućeno i korištenje opreme sa kojom raspolaže lokalna zajednica i drugi nivoi, u smislu dovoza vode, kamiona, cisterne za gašenje i jedina opcija ostaje da se požar gasi iz zraka i da se vrši presjecanje požara da dalje ne napreduje.
„Kada se govori o gašenju požara, prije svega se misli da se naprave zaštitni koridori, da se požar više ne širi i da se u potpunosti lokalizuje. Vrlo je teško gasiti požar u nepristupačnom dijelu, tamo gdje se rasplamsava vatra i tamo gdje se to izmakne kontroli“, ističe Aličić.
