Mag. Tibor Jugovi (Jugovits), aktivista, biznismen, knjigovođa i financijsko-poreski savjetniko, vlasnik je tvrtke sa dugogodišnjim uspješnim poslovanjem. Ovih dana je proslavio svoj 70. rođendan a godinama, pored uspješnog vođenja tvrtke i društvenog angažmana, podupire sve nositelje manjinskog i kulturnog preporoda u 2. Republici Austriji.
Intervju smo radili u Beču, u uredu većinskog vlasnika, osnivača i vodećeg menadžera g-dina Mag. Tibora Jugovića (Jugovits), koji nam je na početku razgovora kazao:
„Upravo sam navršio 70 godina života a dugogodišnji sam poduzetnik i vlasnik tvrtke „CENTRA-Consult GmbH“, koju sam osnovao davne 1989. godine i bavimo se knjigovodstveno-računovodstvenim poslovima i pravno-financijskim savjetovanjem, te internacionalni smo timski-partner mnogim ozbiljnim firmama u EU i u zemljama Zapadnog Balkana, različitih djelatnosti.
Također, osobno sam uključen u nevladin sektor i donedavno sam bio na čelu HKC-Hrvatsko kulturnog centra gdje se okuplja više stotina Burgenlandskih etno-hrvatskih manjina, odnosno kroz više udruga i klubova naših ljudi u Beču.
Mene je nasljedila nova predsjednica gđa magistrica Terezija Stoisits (Stojšić), vrsna i iskusna aktivistkinja, osoba koja se dokazala kao članica austrijske stranke Zelene alternative (Die Grünen Alternative). A, mi, i ja osobno, podupiremo i pomažemo neprekidno ovdašnje bh. građane koji tu imaju isto svoje nevladine organizacije (NGOs), a mnoge smo udomili u Gradišću (pokrajini Burgenland). Tako da, pored ljudskih vrlina koje nastojimo razvijati tokom svakodnevnog rada i života u Austriji, svi govorimo i njegujemo maternji (BHS) jezik, pored službenog, njemačkog, jezika, kojim prijateljski komuniciramo na obostrano zadovoljstvo.
Sve nositelje etno-narodnih manjinskih grupa podupiremo i gajimo njihov novi pravac u kulturnom preporodu“.
NR: Dugo ste poduzetnik, ekspert za knjigovodstveno-financijske poslove i pravno-poreske savjete. Koliko Vaša tvrtka ima stalno uposlenih i kog profila su stručnjaci? Možete li nam otkriti 2-3 veće firme kojima ste davali svoje usluge?
JUGOVIĆ: Moja tvrtka i ja zapošljavamo više desetina osoba, različitog profila i stručnog zanimanja, koji čine reprezentativan i uhodan tim. Svakodnevno stojimo na raspolaganju svim partnerskim tvrtkama iz svih djelatnosti. Mi dajemo i servisiramo tvrtke, pojedince, kao i poduzetnike i firme sa različitim strukturama vlasništva, širom Europske unije i, svakako, naše poslovne ljude iz država Zapadnog Balkana. U svom dugogodišnjem radnom iskustvu, imam više različitih događaja i anegdota, ali zbog poslovnog kodeksa, ne bih nikoga posebno isticao, jer oni su za mene pouzdani i dragi poslovni partneri koji mi se svakodnevno, ili najmanje dva puta godišnje, obraćaju za savjet i njima profesionalno pružamo svoje usluge.
NR: Po Vašem sjećanju i/ili mišljenju, možete li nam navesti jednu ili više uspješnih žena ili omladinaca, koji su uspjeli u biznis vodama a kojima ste Vi ili preko Vaše tvrtke pružali savjetodavni servis?
JUGOVIĆ: Zaista ima njih više, ali ne bih nikoga isticao, zbog njihovog prestiža ili konkurencije na tržištu rada i poslovanja, općenito. Svi se mi dobro razumijemo i međusobno podupiremo a višegodišnje poslovanje i opstanak u biznis vodama su dobra potvrda da nas svi slijede i naše savjete rado prihvataju.
Čuvanje tradicije i njegovanje novih veza
NR: Kako cijenite aktivnosti nevladinih organizacija (NGOs) i šta biste istakli o radu Hrvatskog kulturnog centra u Beču?
JUGOVIĆ: Svi aktivisti, pa i ja osobno, imaju dugogodišnje iskustvo i aktivan rad kroz nevladin sektor gdje sam, već, 51 ljeto. Prvo sam počeo u HAK-u a od 1994. godine sam u Hrvatskom kulturnom centru, te sam imao priliku mnogo novih ljudi sresti, upoznati i zajedno smo dosta toga uradili.
Mi smo se, međusobno, uvezali, učvrstili naše prijateljstvo i uvijek nešto novo kreativno se dešava za bolje sutra svima. Kao prioritetne zadatke u ovoj deceniji smo imali, pored redovnih godišnjih planiranih aktivnosti, završetak i puštanje u funkciju „posebnog projekta“ Biblioteke/knjižnice gradišćanskih Hrvata u Beču. Također, naš prioritet je i jačanje i standardizacija književnog jezika našeg etno-naroda.
Ima toga još, što se mora u hodu rješavati, a to su naša prava koja su određena i zacrtana u odredbama člana 7. Državnog zakonskog ugovora iz 1955. godine, s upotrebom i širenjem maternjeg jezika. Istini za volju, Hrvatski kulturni centar, kao krovna asocijacija u Beču, ima svoje prostorije za različite sadržaje i dobijamo svake godine financijsku potporu kvartalno od federalnog/saveznog kancelarskog ureda (Kanzleramt) Republike Austrije, zatim, od Odjeljenja grada Beča a time imamo olakšanu realizaciju mnogih naših aktivnosti i dodatnih projekata sa sadržajnijim radom i dr.
Naime, Hrvatski kulturni centar s „Gradišćanskim predznakom“ ima dobre kontakte i suradnju s klubovima i udrugama/udruženjima iz R Hrvatske, BiH i ostalih država s područja ex-Jugoslavije, npr. s Hrvatskom Maticom, te KUD-om “Napredak“ iz Sarajeva, zatim, s raznim, folklornim skupinama, književnicima, glumcima i drugim umjetnicima.
Ova krovna asocijacija, Centar gradišćanskih Hrvata u Beču, je članica Europske Asocijacije klubova i nevladinih organizacija (NGOs), koji rade na rješavanju manjinskih pitanja, godišnje surađujemo i sudjelujemo na zajedničkim skupovima gdje redovno aktivno doprinosimo u rješavanju otvorenih pitanja za etno-narodno-manjinske grupe iz cijele Europe. Još u 2008. godini, koja je bila proglašena od EU-država za „godinu intelektualnog dijaloga“, imali smo vidnih pomaka i pozitivnog rada.
Mi smo, inače, živo zainteresirani i dosta nam je stalo do boljih veza s zemljama Zapadnog Balkana, i u tom pravcu ćemo nastaviti razvijati i unapređivati našu suradnju i kontakte. To smo radili i do sada i možemo se pohvaliti da smo na tom polju postigli ohrabrujuće rezultate kroz razne priredbe i predstavljanja u Beču, Gracu i u našem Gradišću (Burgeland), s novim ostvarenjima i svakojakim stvaraocima koji dolaze s prostora bivše Jugoslavije.
Nezaobilazno mjesto u promociji kulturne baštine i znanja ovdašnjih Hrvata stoji i predstavljanje kroz djelovanje KUD-a „Napredak“ te Asocijaciju „Matica Hrvatska“, dok svake godine nama iz drage Bosne i Hercegovine dođu u goste i budu kod nas brojni kulturni umjetnici, književnici i muzičari,…a dobro se sjećam svih tih susreta sa gospodom: prof. dr Franjom Topićem, književnicima dr. Ivanom Lovrenovićem, prof.dr. Dževadom Karahasanom, Kemalom Mahmutefendićem (tokom 1992.-1996.) te svakodnevnih susreta s intelektualcima, političarima, piscima i novinarima – svakako sa braćom Delić – Hasanom i Ragibom, pored mnogobrojnih drugih glumaca, glazbenika i studenata iz našeg zavičaja.
Ostajemo jak i uhodan tim
NR: Vi ste danas, sa 70 godina starosti, na odlasku u zasluženu mirovinu ili penziju. Hoćete li dalje upravljanje Vašom tvrtkom prepustiti svome sinu ili ćete prodati većinski udio svome sadašnjem poslovnom partneru mag. Arminu Spahiću?
JUGOVIĆ: Još par godina sam tu s njima i svakodnevno radim i dolazim na posao svaki dan, pored malih zdravstvenih problema s donjim ekstremitetima (zglobovima nogu i hodanjem), ali, svakako, moji nasljednici su moj sin Dominik, dok naš poslovni partner mag. A. Spahic je izvrstan poznavalac i stručnjak a i drag mi je čovjek kao Bosanac. Ništa se specijalno neće mijenjati, već ostaje(mo) i dalje jedan jak i uhodan tim s financijsko-računovodstvenim servisom i davanjem pravno-poreskih usluga, starim i novim klijentima.
NR: Po Vašem mišljenju, ko je i iz koje je političke opcije bio „najbolji kancelar Austrije“, a ko je EU-državnik, nekada ili sada, pa i na Zapadnom Balkanu?
JUGOVIĆ: Meni se ponajviše sviđaju svi oni državnici koji međusobno surađuju i imaju razumijevanje za srednji sloj društva tzv. „izgrađenu socijalnu državu, društvo i brigu za malog, običnog čovjeka“, dok je era kancelara Brune Krajskog (Kresky) bila i ostavila je dosta jak pečat u razvoju 2. Republike Austrije.
Također, bivši ministar vanjskih poslova i EU-integracija g. dr. Alojz Mok je bio osvjedočeni prijatelj BiH i Hrvatske a svi smo pomagali i pobrinuli se za prognanike ili izbjeglice koji su bili pogođeni ratnim vihorom u ex-Jugoslaviji.
Ovdje bh. građani, kojih ima više od par stotina tisuća, među 54 drugih etno-nacionalnih manjina u Austriji, oni zaslužuju i imaju višestruko pravno uporište za pokretanje i dobijanje „posebnih privilegija“, npr. „duplog/dvojnog državljanstva“ i/ili „specijalno priznavanje kao etno-narodne manjine“ u 2. Republici Austriji.
A, što se tiče novonastalih država na Zapadnom Balkanu, tamo još radikalne grupe i ekstremni nacionalisti vode kolo, dok građani ćute ili se slabo čuje njihova volja, ljudsko pravo i potreba za boljim, većim i višim životnim standardima i sretnijom budućnošću.
NR: I, na kraju ovog susreta i našeg razgovora, šta možete poručiti za nove generacije, omladinu i poslovne ljude koji imaju ili žele u vode biznisa, ekonomije i domaćinsko poslovanje u EU-državama?
JUGOVIĆ: Danas, a i u narednim decenijama, vrijeme vještačke/umjetne intelegencije odnosno digitalnog ustroja sistema, svakodnevno upitno nas budi i nadmašuje i pomalo zbunjuje jer se brzo kompjuter-pomagala u sve uklapa, programira i primjenjuje a mi, kao ljudska bića, kaskamo ili se sporo uključujemo! Da li će nam biti od koristi ili ćemo zaostajati, ostaje da se za dvije-tri decenije ovo obistini.
Svakako, svi koji žele ili hoće u svijet biznisa, napretka i tržišne ekonomije, pored ostvarivanja novog profita i zauzimanje liderskih pozicija, svi moraju biti obrazovani, visokoškolovani ljudi te stalno se stručno usavršavati i doškolovavati, ako se želi opstanak i uspješno plivanje u vodama biznisa.
Svjedok sam i suvremenik ovog 21. stoljeća, u kome smo dobro ali i teško živjeli, a u komšiluku ili susjedstvu smo imali otvoren ratni vihor koji je zahvatio područje ex-Jugoslavije i zemlje istočnog/Varšavskog pakta, odnosno u državama raspadom SSSR, gdje Ruska Federacija vodi još (ne)mir, ili „caruje“! Ništa nije vječito i čuvajmo svoju sigurnost i neprocjenjivi mir i blagostanje!
