Međunarodni tim istraživača istražio je jedno od najznačajnijih prahistorijskih nalazišta na Balkanu. Nekropola Kopilo, blizu Zenice, jedinstvena je po pogrebnoj praksi i grobnim nalazima. Arheološka istraživanja nekropole u Kopilu sprovedena su 2021. i 2022. godine od arheologa s Austrijske akademije nauka u saradnji s Muzejem grada Zenica.
Restauracija keramičkih posudica
Nevjerovatan arheološki nalaz u Bosni objavljen je u naučnom časopisu. Austrijski i bosanski arheolozi otkrivaju pogrebne prakse iz bronzanog i željeznog doba u srednjoj Bosni. Iskopavanja groblja Kopilo pružila su prvi uvid u pogrebne prakse iz bronzanog i željeznog doba u ovom dijelu Evrope. Zabilježeno je ukupno 46 inhumiranih grobnica, s različitim nalazima koji ukazuju na nadregionalne kontakte ove populacije. Nalazi s lokaliteta Kopilo i jedinstvena struktura groblja u jugoistočnoj Evropi imat će neposredan utjecaj na razumijevanje prapovijesnih mrtvačnica na ovim prostorima.
– Tim iz Austrije je nedavno ponovno bio s nama te su radili na sistematizaciji materijala koji je otkriven u periodu od 2019. do 2022. godine. Zaključeno je da se neke keramičke posude koje su bile u prilično derutnom stanju daju na konzerviranje, restauraciju tako da u toku ove godine planiramo da sedam do 10 najvrjednijih posudica restauriramo i kao takve izložimo u našem muzeju -kazao nam je u razgovoru za Našu riječ muzejski savjetnik Ikbal Cogo te dodao da ova restauracija iziskuje značajne finansije.
Tropetljasta brončana fibula
Otkriveno nalazište Kopilo nalazi se u zeničkom slivu rijeke Bosne. Groblje pokriva površinu od 1.700 kvadratnih metara. Otkriveno je 19 kružnih kamenih konstrukcija u različitom stepenu očuvanosti. Prema Coginim riječima, naučnici iz Austrije planiraju da tropetljastu brončanu fibulu pronađenu na lokalitetu Kopila u više primjeraka, konačno „kanonizira“ u arheološkoj nauci.
– Tako će biti objavljen jedan obiman naučni rad gdje će konačnu tu fibulu nazvati imenom: Fibula tip Zenica, što bi značilo jako puno za naš grad ali i našu ustanovu. Također, plan je da se detaljno nastavi na hemijskim i fizičkim analizama pronađenih ostataka. Te analize će biti rađene u nekoliko labaratorija u Evropi (Belgiji i Njemačkoj) a postoji mogućnost i da jedan dio analize bude rađen u Americi, kako bi se vrlo konkretno odredilo da li su skeleti iskopani na Kopilu imali rodbinskih veza, da se precizno determinira spol i da se pokuša doći do nekih konkretnijih informacija u vezi s bolestima koje je ta populacija imala. Također, da se vrlo zanimljiv i specifičan nakit koji se pronalazi od Sjeverne Makedonije pa do Like, da utvrdimo da li je taj materijal posljedica ekonomskih komunikacija domaćeg stanovništva s tih područja ili su u pitanju ljudi koji su došli iz tih područja na Kopilo. U narednih godinu do dvije nas očekuju vrlo zanimljivi rezultati. Konačna ideja je, da u narednih do pet godina, kad dobijemo sve te analize i podatke objedinimo u jednu veliku monografiju o Kopilu, vjerojatno u dva jezika, bosanskom i njemačkom -zaključio je Cogo.