Mnogo je tragičnih vijesti oko nas koje nas svakodnevno potresaju, ali rijetko koja nas je sve do te mjere pogodila kao vijest da je sebi u trenutku očajanja oduzeo život pošteni, pristojni i iskreni mladić iz Laktaša, koji je, tražeći posao, postao žrtva užasnog internet-nasilja na društvenim mrežama.
Za ovog mladića smo saznali, a za koliko njih nismo?
JZU Zavod za bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona osjeća i profesionalnu i ljudsku obavezu da se oglasi u vezi ovog tragičnog slučaja i da ukaže na sve opasnosti koje je u naše živote unijela nekontrolisana internet-platforma, a u skladu sa našim profesionalnim postupanjem, da ukažemo i na opasnosti koje se za djecu i mlade osobe kriju u pretjeranoj upotrebi društvenih mreža.
Dobre i loše strane društvenih mreža
Od postanka prvog čovjeka do danas, ljudi oduvijek imaju potrebu za međusobnim komuniciranjem i druženjem. Sa pojavom interneta, društvene mreže su zauzele svoje mjesto na globalnoj komunikacijskoj sceni, te postale najveći psihološko-sociološki fenomen. Tako u Bosni i Hercegovini Facebook godišnje koristi više od milion i po stanovnika. Ako se društvene mreže koriste na pravi način i kontrolisano, postoje koristi od društvenih grupa jer nam pružaju priliku da stupimo u kontakte sa ljudima, održimo stare kontakte kada nisu fizički blizu, stvorimo nova poznanstva, informišemo se, nešto novo naučimo, saznamo, pa i dobijemo nove prijatelje ili stupimo u emotivne veze. Nažalost, sa ogromnim porastom popularnosti, društvene mreže su postale poligon za negativne propagandne aktivnosti, širenje dezinformacija, krađu i zloupotrebu podataka, govor mržnje, cyber-nasilje itd. Uz te pobrojane negativnosti, sve se više uviđa da predugo i prečesto korištenje društvenih mreža može dovesti do poremećaja, kako fizičkog, tako i mentalnog zdravlja, te ovisnosti.
Ovisnost o društvenim mrežma
Ovisnost o društvenim mrežama je jedan od novijih pojmova u modernoj psihološkoj literaturi i još uvijek je predmet brojnih istraživanja, teorija, zaključaka i pretpostavki. Ova ovisnost spada u veću grupu bihevioralnih (ponašajnih) ovisnosti. Kao kod bilo koje ovisnosti o supstancama, i kod ovisnosti o društvenim mrežama možemo da govorimo o “klasičnim” ovisničkim simptomima: žudnji da se pristupi društvenoj mreži, osjećaju zadovoljstva kada se u tome uspije, promjenama raspoloženja ako se pristup društvenoj mreži onemogući ili ako je sadržaj negativan, promjenama u prioritetima normalnih ljudskih potreba, kao što je odgađanje odlaska u toalet, uzimanja hrane ili vode i sl., povećanje tolerancije i provođenje sve više vremena na društvenim mrežama, pojava međuljudskih i unutrašnjih psiholoških problema, zanemarivanje svakodnevnih obaveza…
Sva dosadašnja istraživanja ove oblasti pokazuju da su djeca i mladi posebno osjetljiva kategorija za pojavu ove ovisnosti. Razloga za to je mnogo, a neki od njih su nedovoljno izgrađena ličnost mlade osobe koja je, bez jasnih mehanizama odbrane od ovisnosti, velika dostupnost interneta i promjena cjelokupnog životnog stila kod mladih generacija.
Cyber-nasilje
Dosadašnja istraživanja provedena od strane JZU Zavod za bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona na populaciji mladih našeg kantona pokazuju da većina provodi dnevno više od maksimalno zdravstveno preporučenih tri sata na internetu. Ispitanici izvještavaju o percepciji negativnih posljedica boravka na internetu (82,6%), a sa ponašanjem se nastavlja uprkos svjesnosti o negativnom aspektu istog. Negativne komentare i ismijavanje kao vid cyber-nasilja je doživjelo 23,14% ispitanih mladih osoba. Gotovo svi ispitanici žele promjeniti svoje navike u vezi boravka na internetu (90,1%).
Neograničeni online prostor donosi djeci i mladima do sada nepoznate prijetnje. Anonimnost u primjeni, kreiranje lažnih profila, kao i jednostavnost pristupu informacijama može ugroziti moralni, psihološki i seksualni razvoj djece i mladih. Paralelni i tajni online život mlade osobe može dovesti do agresivnosti, smanjiti osjetljivost na neetična ponašanja, a veoma često se smanjuje direktni kontakt sa ljudima, pa dolazi do otuđenja, povlačenja iz svakodnevnice i posljedično do depresije.
„Bolje se družiti uživo“
Razmišljajući o svim ovim pitanjima, JZU Zavod za bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona je, početkom nove školske godine, osmislio radionice “Bolje se družiti uživo” kojima bi se djeci i mladima ukazalo na opasnosti pojave ovisnosti zbog predugog boravka na internetu, te ponudilo poželjnije rješenje za druženja i socijalizaciju kroz provođenje vremena uživo. Cilj projekta je učenicima osnovnih škola omogućiti pravilnu i tačnu informisanost o bihevioralnim ovisnostima sa naglaskom na pretjerano korištenje interneta i društvenih mreža, te pružiti podršku za razumijevanje njihovih problema i potreba kroz konkretne savjete i davanje osjećaja sigurnosti da zajednica u kojoj žive može biti sigurno mjesto za odrastanje. Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona pismom podrške je u potpunosti odobrilo ovaj projekat.
Radionice su koncipirane na način da učenici dobiju neophodne informacije o bihevioralnim ovisnostima sa naglaskom na ovisnost o internetu, te o opasnostima predugog boravka na internetu i društvenim mrežama. Učenici aktivno sudjeluju kroz edukativne i zabavne sadržaje, a krajnji cilj je ukazivanje razlike između života “online” i stvarnosti, davanje podrške mladim bićima da bez straha ispolje sebe uživo kroz postavljanje pitanja i iznošenje svojih stavova i mišljenja, te da im se ponudi poželjnije rješenje za druženja i socijalizaciju kroz provođenje vremena uživo.
Za kraj, ne zaboravimo, djeca i mladi su naša budućnost. Ujedno, oni su jedna od najranjivijih kategorija ovog društva i obaveza svih nas je da ih zaštitimo i pružimo im potrebnu podršku.
