Piše: Elvira Šaćirbegović
Izolacija tokom pandemije zarobila je mnoge žene kod kuće sa nasilnicima. U porodicama koje su ranije bile suočene sa problemom nasilja situacija je postala teža nego prije pandemije. S druge strane, u porodicama koje su se prije pandemije činile stabilnim i skladnim, teška ekonomska situacija, gubitak radnog mjesta, strah od zaraze, neizvjesnost i uslovi života u izolaciji bile su uzrokom pogoršanja odnosa i pojave nasilja.
Kako prepoznati nasilje i znati da smo mu izloženi, šta uraditi u tom slučaju pitali smo uposlenicu Centra za mentalno zdravlje u Zenici Inelu Kaknjo, magistricu psihologije i kognitivno-bihevioralnu psihoterapeutkinju:
-Sve ono što narušava osnovna ljudska prava i integritet osobe smatra se nasiljem. Ukoliko osoba osjeti da je na neki način ugrožena, potrebno je da zatraži pomoć stručnjaka psihologa ili psihijatra koji će dalje educirati osobu i osposobiti je za prepoznavanje nasilja ukoliko je nasilje učinjeno. Osim toga, nasilje se prijavljuje nadležnoj policijskoj stanici i centru za socijalni rad, također na području Bosne i Hercegovine imaju dostupni SOS telefoni za prijavu nasilja, 1265 za područje Federacije Bosne i Hercegovine i 1264 za područje Republike Srpske. Napominjemo da je svaka osoba krivično odgovorna i dužna, po zakonu, prijaviti ukoliko je svjedočila ili doživjela bilo koji oblik nasilja.
Izolacija i nasilje
Posljednje analize govore da se nasilje u zemljama EU tokom izolacije povećalo za 30 odsto.
Iako još uvijek nema zvaničnih statističkih podataka koji govore u prilog da je nasilje u porodici ili rodno zasnovano nasilje intenzivnije i zastupljenije u doba pandemije, nezvanični izvještaji sigurnih kuća sa područja Bosne i Hercegovine govore o porastu nasilja.
Prema evidenciji Centra za socijalni rad Zenica, broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici tokom šest mjeseci trajanja pandemije koronavirusa, od marta do augusta 2020. godine, u odnosu na isti period prošle godine, je porastao za 41 odsto. Naime, u šest mjeseci ove godine ukupno je prijavljeno 85 slučajeva nasilja u porodici, dok je u istom periodu prethodne godine prijavljeno 60 slučajeva nasilja u porodici.
Kad je u pitanju period od šest mjeseci ove godine, od marta do augusta, prijave nasilja u porodici značajno su rasle sa povećavanjem trajanja pandemije, tako da je u martu i aprilu evidentirano po šest prijava slučajeva nasilja u porodici, maju deset, junu i julu po osamnaest dok je u augustu došlo do enormnog povećanja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, čak 27.
-S naše strane, obrazloženje za ovakvo kretanje prijavljenih slučajeva nasilja u porodici je to da su prva tri mjeseca pandemije karakterizirala vrlo restriktivne mjere određene od strane kriznih štabova, poput zabrane rada Centra sa strankama i odlazaka stručnjaka Centra na teren, do općeg stanja u gradu koji je karakteriziralo zatečenost stanovništva pandemijom, nepripremljenost, policijski sat, zabrana kretanja starim osobama i djeci… Nakon što su stege u junu popustile naša evidencija pokazuje nagli skok prijava broja slučajeva nasilja u porodici, posebno kombinovanog, zabilježeno je 35 slučajeva u ovom periodu, te psihičkog nasilja, 26 slučajeva. Priželjkujemo da se ovaj trend prijava rasta slučajeva nasilja u porodici uspori ali nismo optimistični budući da pandemija dugo traje i da će još potrajati, a sama neizvjesnost najviše utiče na stanje duha pojedinca i porodice pa stoga nema mjesta pretjeranom optimizmu, kazala nam je Jasminka Alić, referentica za zaštitu od nasilja u porodici i žrtava trgovine ljudima Centra.
U periodu od marta do augusta zabilježeno je 46 prijavljenih slučajeva nasilja prema partneru/partnerici, 20 prema roditeljima, prema srodnicima 11 i osam prijavljenih slučajeva nasilja prema djeci. Istovremeno je sud izrekao 50 zaštitnih mjera zaštite žrtava nasilja u porodici uz napomenu da su u pojedinim slučajevima za nasilnika izricane po dvije i tri mjere.
U zeničkom Centru za mentalno zdravlje nije evidentiran veći broj javljanja zbog problematike nasilja u porodici za vrijeme pandemije, nego što je to inače. Uposlenici Centra za mentalno zdravlje su, u proteklom periodu, bili angažovani u preventivnom djelovanju s ciljem suzbijanja nasilja kroz učešće u različitim radionicama na temu nasilja i medijskim istupima.
-Tokom tzv. Lockdowna za korisnike Centra za mentalno zdravlje kontinuirano je bila dostupna psihološka pomoć putem telefonskih linija koje su otvorene od početka stanja nesreće, kako bi korisnici imali dostupne postojeće resurse u zajednici, a da se pri tome ostane odgovornim i zaštićenim. Za sve hitne slučajeve bio je obezbijeđen i prijem u prostorijama Centra za mentalno zdravlje uz poštovanje svih higijensko-epidemioloških mjera. Na taj način je smanjen broj ljudi koji fluktuira Centrom, a istovremeno je i obezbijeđena psihološka pomoć za sve one koji su u potrebi, kazala nam je mr. Kaknjo.
Žene trebaju podršku
Nasilje u porodici događa se svuda. Nasilnici su članovi različitih društvenih slojeva i stepena obrazovanja.
Problemu nasilnog ponašanja, posebno rodno zasnovanog, treba pristupiti sa različitih pravaca, a službe podrške moraju biti proaktivne i koordinirane. Policija, zdravstvena i socijalna služba treba da rade zajedno na identifikaciji žena sa posebno visokim rizikom, poput onih koje su se prethodno suočile sa nasiljem od strane partnera. Rad sa počiniteljima nasilja također može biti efikasan i tokom pandemije neke zemlje su imale praksu da rade sa njima online.
Porodica, prijatelji i komšije trebali bi biti aktivni u prijavama osoba za koje sumnjaju da su pod rizikom.
Budući da su zlostavljači uvijek prisutni tokom izolacije, to prijavljivanje zločina može učiniti težim.
Šta je glavna prepreka da žene koje su izložene rodno zasnovanom nasilju isto prijave nadležnim organima?
-Prepreke za prijavu nasilja su različite od slučaja do slučaja, jer je svaka osoba individua sa različitim kapacitetima. Iskustveno, do sada se može izvojiti nekoliko generalnih faktora koji utiču na prijavu nasilja: socijalna podrška (ukoliko se osoba nalazi u sredini koja podržava obrazac da je nasilje nešto na što ne treba reagovati i da je to sastavni dio života vjerovatno je da će u manjem broju slučajeva prijaviti nasilje, dok ukoliko se nalazi u sredini koja osuđuje bilo koji oblik nasilja i podržava prijavu nasilnih obrazaca ponašanja osoba to i prijaviti), socio-ekonomski status osobe (ukoliko je osoba finansijski neovisna to daje osjećaj sigurnosti, suprotno tome ukoliko je osoba materijalno ovisna o osobi koja čini nasilje vjerovatnije je da će iz potrebe nastaviti trpiti do tada doživljeno nasilje), strah za vlastiti život ili život sebi bliskih osoba, izgubljeno povjerenje u institucije koje su dužne zaštiti osobe od nasilja, obiteljski kontekst, odgoj i obrasci koji su usvojeni tokom odrastanja/sazrijevanja također imaju utjecaja na toleranciju nasilja, kazala nam je mr. Irnela Kaknjo.
Ubrzano rješavanje predmeta
Kada se žene koje su žrtve nasilja u porodici odluče da to prijave, institucije treba da urade svoj dio posla. Uslovi rada tokom pandemije su otežali i usporili rješavanje ovih slučajeva, sada je već situacija drugačija, tvrde u Centru za socijalni rad Zenica.
-Od 15. marta do 15. jula, Centar za socijalni rad u Zenici nije radio u punom kapacitetu što se svakako odrazilo na dinamiku rješavanja podnesenih zahtjeva, ali i rješavanje problematike iz domena porodične zaštite koja zahtjeva učešće stranke kao i učešće drugih institucija, partnera i saradnika Centra. U ova tri mjeseca, otkako je počeo rad sa strankama, od 15. jula do 15. oktobra uspjeli smo riješiti većinu zaostalih predmeta, sa stepenom rješavanja od skoro 91 odsto. Ubrzano se rješavaju predmeti iz domena braka i porodice, posredovanja, nasilja u porodici, te drugi složeni predmeti iz oblasti socijalne i porodično-pravne zaštite. Zanimljiv je podatak da u 2020. godini imamo zabilježeno prosječno dnevno povećanje broja stranaka za 21,11 odsto u odnosu na proteklu godinu. Trenutno Centar radi u punom kapacitetu sa strankama i redovno su naši stručnjaci na terenu, uz poštivanje i provođenje protivepidemioloških mjera, kazao nam je Muamer Mehić, direktor JU Centar za socijalni rad Zenica.
-Protiv počinilaca nasilja u porodici podnesena su 102 izvještaja Tužilaštvu za počinjenje krivičnog djela “Nasilje u porodici”, kojima je prijavljeno 100 lica, od kojih 48 povratnika u činjenju krivičnih djela. Od strane Tužilaštva je za 49 lica određena mjera zadržavanja do 24 sata. I u ovoj oblasti kriminaliteta, uspostavljena je dobra saradnja sa centrima za socijalni rad, te Nevladinom organizacijom “Medica” u cilju pružanja pomoći porodicama porodičnog nasilja i eventualnog smještanja žrtava “u sigurnu kuću”, kaže se u informaciji koju smo dobili iz MUP-a ZDK.
(Tekst je nastao u okviru webinara “Izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju”. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Medicus Mundi Mediterania i ne održava nužno mišljenje ACCD.)
