PROJEKAT: ČUVAJMO NASLIJEĐE ZA BUDUĆE GENERACIJE
Bosna i Hercegovina je država s dugogodišnjom tradicijom. Mnogobrojne kulture koje su kroz historiju obitavale na ovom tlu ostavile su za sobom tragove vidljive i danas.
Šestojanuarska diktatura
Uvođenjem šestojanuarske diktature, novom teritorijalnom podjelom 1929. godine, Bosna i Hercegovina je opet razbijena između više banovina, a država je dobila novo ime Kraljevina Jugoslavija, provodeći, tako, geslo „Jedan narod, jedan kralj, jedna država“. Bivša banjalučka, bihaćka i dio travničke oblasti činili su Vrbasku banovinu sa sjedištem u Banjoj Luci, Drinska sa sjedištem u Sarajevu imala je u svom sastavu istočnu Bosnu, Srbiju do Kolubare, dio bivšeg hrvatskog Srijema i istočne Slavonije, a Primorska sa sjedištem u Splitu imala je u svom sastavu zapadnu Hercegovinu i dio Bosne do Travnika, dok je istočna Hercegovina pripala Zetskoj banovini sa sjedištem u Cetinju.
Bosnom i Hercegovinom upravljali su oblasni banovi, od kojih je samo Dravska obuhvaćala teritorij BiH u potpunosti, a spajanjem sjeveroistočne Bosne i zapadne Srbije nastala je Drinska banovina sa sjedištem u Sarajevu. Agrarna reforma provodi se u korist sudionika Prvog svjetskog rata, tzv. solunaša. Svi seljaci dobili su zemlju besplatno: 113.000 kmetova dobilo je oko 546.000 ha, 55.000 beglučara (nenasljednih zakupaca) i 80.000 ostalih interesenata. Bivši vlasnici dobili su 65 milijuna dinara u gotovom i 65 milijuna u roku od godinu dana i još 130 milijuna u obveznicama, plus 25 milijuna za tzv. beglučke zemlje. Godine 1933. dodano je još 50 milijuna u obveznicama za pašnjake i šikare.
Nova podjela na banovine izvršena je 1931. godine, ali je i po njoj ostalo sve po starom, samo su iz Drinske banovine sa sjedištem u Sarajevu izdvojeni Srijem i istočna Slavonija i dodijeljeni Dunavskoj banovini sa sjedištem u Novom Sadu. Po popisu stanovništva iz 1931. godine, Bosna i Hercegovina imala je 2.323.787 stanovnika.
Očuvanje teritorijalnog integriteta
Od uspostavljanja Kraljevine Jugoslavije do njenog sloma u svim njenim segmentima, političko predstavljanje Bosne i Hercegovine karakterizirali su stalni prekidi, politička nestabilnost i nesuglasje o osnovnim pitanjima koja su ostala neriješena od 1918. godine. Osim temeljnog pitanja na liniji sukoba između centralizacije i federalizacije države, Bosna i Hercegovina morala je stalno brinuti o očuvanju teritorijalnog integriteta. Vodeće parlamentarne političke stranke iz Bosne i Hercegovine djelovale su na vjersko-nacionalnoj osnovi, a uz to su srpske i hrvatske stranke imale svoje centrale u Beogradu i Zagrebu, te nisu mogle biti istinski predstavnici interesa bosanskohercegovačkog stanovništva kao cjeline. Parlamentarizam u pokušajima, zabrana lijevo-orijentiranih političkih stranaka, uvođenje diktature i nagomilani socijalni i nacionalni problemi uz početak Drugog svjetskog rata i revolucionarno-oslobodilački rat stvorili su uslove za promjenu državnopolitičkog ustrojstva i političkog predstavljanja.
PROJEKAT PODRŽAVA MINISTARSTVO
ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK
