Peti Kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima, čiji glavni program je ove godine upriličen u Tuzli, sa međunarodnim učešćem održan je u petak, 20. i subotu, 21. novembra ove godine. Tridesetak istraživačkih tema, putem usmenih i poster prezentacija, uglavnom online putem “Zoom” platforme, prezentirano je predstavnicima akademske i istraživačke zajednice, te predstavnicima pčelarskih udruženja i saveza iz cijele BiH.
Interdisciplinarnost Kongresa
Uz domaćine iz BiH, aktivni učesnici su bili iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije, Ukrajine, Malezije, Turske, SAD i Velike Britanije, kao i predstavnik FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija), ističe se u saopćenju koje je priredio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), kao jedan od suorganizatora Kongresa. – Kongres je pokazao svoju interdisciplinarnost, okupljajući sve zainteresirane strane iz područja pčelarstva i pčelinjih proizvoda. Na Kongresu su predstavljeni rezultati istraživanja, kao i rezultati iz struke i prakse. Tako su u radu ovogodišnjeg skupa sudjelovali veterinari, prehrambeni tehnolozi, nutricionisti, liječnici, agronomi, farmaceuti, mašinski i elektrotehnički ižinjeri i veliki broj iskusnih pčelara kao i drugih srodnih zanimanja. Skup će i u buduće njegovati ovakav pristup, ističe predsjednik Organizacionog odbora Sanel Hodžić. U skladu s vizijom, misijom i ciljevima Kongresa, donesena je rezolucija koja podrazumijeva dvadeset i pet zaključaka i preporuka naučnoj i stručnoj zajednici. Između ostalog, naglašeno je da je pčelarstvo važna privredna djelatnost koja u znatnoj mjeri može utjecati na status poljoprivrednih proizvođača u ruralnim područjima, a predstavlja potencijal u smanjenju siromaštva i migracija. Potrebno je u budućnosti uključiti dodatnu podršku nadležnih institucija kako bi se povećala proizvodnja meda. Proizvodnja kvalitetnog meda i drugih pčelinjih proizvoda predstavlja veliku šansu za ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede. Na Kongresu je utvrđeno i da svi akteri u lancu vrijednosti pčelarstva trebaju težiti boljem reguliranju institucionalno-pravnih okvira ove oblasti, kao i da prije svega zbog patvorenja meda i uvoza pčelinjih proizvoda slabije kvalitete po niskim cijenama, u narednom periodu neophodno je raditi na poboljšanju (interne i eksterne) kontrole proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu. Učesnici kongresa su predložili i poboljšanje nadzora i provođenje u praksu kvalitetnijih preventivnih mjera uz potporu veterinarskih službi i nadležnih organa, te rad na implementaciji najnovijih spoznaja o metodama prevencije bolesti pčela.
Usaglašavanje sa EU
– Naglasili smo da posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti i promoviranju pčelinjih proizvoda s geografskim porijeklom, te raditi na usklađivanju zakonske regulative iz područja pčelarstva s legislativom EU. Pored ostalog, potrebno je u najskorije vrijeme, poboljšati i urediti zakonsku regulativu za registraciju namjenskih vozila i pčelarskih prikolica, kao i ubrzati i pojednostaviti proceduru za prelazak s konvencionalnog na organsko pčelarstvo, istakli su učesnici skupa u Tuzli. Između ostalih bitnih zaključaka, Hodžić ističe i da pčelinji proizvodi mogu biti značajna osnova za razvoj farmaceutske, kozmetičke i drugih srodnih industrijskih grana pa je njihova standardizacija osnovni preduvjet primjene u te svrhe. – Potrebno je unaprijediti međunarodnu saradnju u cilju aplikacija na razvojne projekte iz oblasti pčelarstva, pčelinjih proizvoda i kompletnog lanca vrijednosti u ovoj oblast, postoji velika potreba stalnog obrazovanja pčelara kako bi povećali nivo znanja i vještina, i kako bi se pravilno primjenila usvojena znanja kao odgovor novim izazovima, dok će Kongres pčelarstva i pčelinjih proizvoda i u budućnosti nastojati poboljšati kvalitet rada dovođenjem na Kongres poznatih svjetskih imena iz oblasti pčelarstva, proizvodnje meda i pčelinjih proizvoda, standardizacije i apiterapije da prezentiraju najnovija naučna saznanja iz oblasti pčelarstva i pčelinjih proizvoda, istakao je Hodžić.
Kutlić: „Za proizvodnju je potrebna samo volja i ljubav prema pčelama“
O pčelarstvu i proizvodnji pčelinjih proizvoda, najbolje govore iskustva pčelara. Jedan od njih je i Mato Kutlić iz Usore, koji se pčelarstvom bavi od 1999. godine.. Na to ga, kaže, nagnala ljubav prema prirodi i pčelama. „Kao ”Pčelarstvo Kutlić’ registrovani smo već četiri godine. Nemamo uposlenih, jer radimo famelijarno, obiteljski. Moj prijatelj se bavio pčelarstvom i tako je sve počelo. Prve pčele sam kupio od njega“, kaže nam Kutlić.
Pored, svima nama najpoznatijeg pčelinjeg proizvoda, meda, kupcima nude i mnoge druge, ljekovite proizvode. „U ponudi imamo razne vrste meda: bagrem, lipa, livada, amorfa i medljika, zatim suhi i svježi polen, smjese med-polen-propolis, kao i sjeme koprive-med, suho voće u medu, zelene orahe u medu. Kupcima nudimo i matičnu mliječ, sać i med u saću, pergu koja je, pored matične mliječi, najljekovitiji i najskuplji proizvod pčela, pčelinja društva i vještačke rojeve“, kaže Kutlić. Kvalitet njihovih proizvoda prepoznali su mnogi, a što je rezultat višegodišnje tradicije uzgoja pčela i proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda. „Naši kupci su iz cijele Bosne i Hercegoviner i EU država, čak smo proizvode slali i u Rusiju i SAD. Moram istaći da sam, zaista, zadovoljan potražnjom“, ističe Kutlić.
O počelama i proizvodnji meda i drugi pčelinjih proizvoda, učio je na mnogim predavanjima, sajmovima, ali i čitajući raznu literatutru, kao i primjenjujući savjete stručnjaka. Pored svega toga, i sajmovi organske proizvodnje su prilika da mnogobrojni proizvođači kupcima ponude zdrave i prirodne organske proizvode. „Učestvovali smo na sajmovima u Tešnju, Tuzli, Srebreniku, Brčkom, Nemili, Vukovaru, Žepču, Derventi, Doboju…“, dodaje Kutlić. Da zaista proizvode kvalitetan med i druge pčelinje proizvode, pokazuju i mnogobrojne nagrade i priznanja koje redovno donose sa domaćih i međunarodnih takmičenja. „U ovoj godini smo osvojili 10 zlatnih medalja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, zatim pehar za najbolji ocijenjen bagremov med,te ‘Zlatnu pčelu’ za livadski med. Najdraža mi je ‘Zlatna pčela'“, ističe Kutlić.
O samom procesu proizvodnje meda i tome na šta je potrebno obratiti pažnju, Kutlić kaže: „Najbitnije je da su pčele zdrave i jake. Pažnju treba obratiti da su na dobrim lokacijama gdje se ne sije, ne pršće pesticidima, odnosno da je priroda čista. Potrebna je samo volja i ljubav prema pčelama. Proces proizvodnje je od cvatnje medonosnog bilja do prestanka unosa nektara i polena. Najveća nepoznanica pčelarima jesu klimatske promjene“.
Kao i mnogi drugi pčelari širom BiH, nije zadovoljan ovogodišnjom sezonom kada je u pitanju proizvodnja meda, a sve zbog nepovoljnih vremenskih uslova. Ističe da se od proizvodnje meda može živjeti, te da samo treba biti odgovoran u radu. „Kada je u pitanju podrška koja se pruža pčelarima, nismo baš zadovoljni. Moglo bi i bolje. Najbolje bi bilo da je je ministar poljoprivrede pčelar, jedino nam on može pomoći“, mišljenja je Kutlić.
PROJEKAT PODRŽAVA MINISTARSTVO ZA POLJOPRIVREDU,
ŠUMARSTVO I VODOPRIVREDU ZDK
