“Bistrica kroz vrijeme” je tema naučno-istraživačkog rada magistra historije Vernesa Menzilovića, čiji opus istraživanja obuhvata period od dolaska osmanlija pa sve do kraja devedesetih godina, odnosno početka XXI stoljeća. Rad je podijeljen na cjeline koje obuhvataju osmanski period, zatim austrougarski, period Kraljevine Jugoslavije, te socijalistički period od kraja Drugog svjetskog rata do 2000. godine, s tim da je u radu izostavljen period agresije 1992-1995. godina, kako kaže Menzilović, smatrajući da je to cjelina koja treba biti posebno obrađena.
Društveni život, običaji, tradicija…
“U svom radu bavim se hronološkim istraživanjem perioda kako historije svog rodnog kraja, tako i susjednih sela i mjesnih zajednica koje gravitiraju na nemilskom slivu. To je jedinstven rad koji bi do kraja ove godine trebao biti objavljen u formi knjige pod nazivom “Bistrica kroz vrijeme”. Osim arhivskih dokumenata koje sam pronalazio u arhivima Sarajeva i Travnika, pa čak i u arhivu u Austriji, zatim u fondovima Gazi Husrev begove biblioteke, Bošnjačkog i Orjentalnog instituta, veoma važnu građu za istraživanje ove teme pruža mi i sačuvana arhiva “Naše riječi” od perioda 15. februara 1956. godine pa do danas. Pravo je bogatstvo što su sačuvani primjerci Naše riječi, koji mogu jako dobro poslužiti za istraživanje”, kaže Menzilović. Rad obrađuje teme društvenog života, običaja, tradicije, demografskih prilika, zatim vjerski život, školstvo i obrazovanje, te urbanizaciju i modernizaciju seoskih područja tog kraja.
Naša riječ-izvor informacija
“Naša riječ pruža izvore i informacije prvog reda kada je u pitanju izgradnja školskih zgrada, izgradnja lokalnih puteva, elektrifikacija i izgradnja vodovoda, čime je seosko stanovništvo krenulo ka modernijem i lakšem načinu života. Uz list Oslobođenje, zenički list Naša riječ ima najdužu tradiciju postojanja u Bosni i Hercegovini, te je vrlo važno i značajno za regiju centralne Bosne da se u arhivu uprave čuvaju primjerci i brojevi ovog lista punih 65 godina. Ponekad je vrlo teško doći do određenih podataka i informacija, jer nažalost mnogi dokumenti su uništeni. Nešto se sačuvalo u arhivima mjesnih zajednica ili u usmenom predanju najstariijih mještana, ali svakako da je najvažnije u pisanom tragu da su reporteri Naše riječi često u svojim izvještajima posvećivali rubrike o seoskom stanovništvu, koje je istine radi bilo na jednom niskom stepenu intelektualnog razvoja”, ističe Menzilović te dodaje da se nada da će ovaj rad pružiti jednu jasniju sliku o historiji mikroregije zeničkoga kraja, gdje je autor i rođen ali i da će sačuvati od zaborava i istrgnuti od nestanka mnoge podatke o životu svojih predaka, jer narod bez svoje historije nema ni svoju budućnost.
