Međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi prepoznala je važnost pčela u ekosistemu te je 20. maj i službeno proglašen Svjetskim danom pčela. Njihova važnost ogleda se u tome što su nezaobilazna karika u oprašivanju oko 75% prehrambenih proizvoda pa poljoprivreda cijelog svijeta ovisi upravo o njima. Neke države u svijetu, poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) nemaju samo jedan dan, nego obilježavaju dodatno i Nacionalni dan medonosne pčele svake treće subote u avgustu.
Mala-velika čuda prirode
Pčele su poznate kao neumorne radilice i, zajedno s drugim oprašivačima, čine neizostavnu kariku u prirodi. Neophodne su za održivu poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i biotičku raznovrsnost. Osim pružanja prehrambene sigurnosti i vitalne poljoprivrede, pčele i drugi oprašivači su neprocjenjivi i za privredu i okoliš. Na našoj planeti živi oko 20.000 različitih vrsta pčela, od kojih je najpoznatija medonosna pčela. One su od velikog značaja za očuvanje prirodne ravnoteže koju održavaju oprašivanjem biljaka. Posmatranjem njihovog razvoja i zdravstvenog stanja možemo utvrditi događa li se nešto u okolišu te je li potrebno poduzeti određene mjere. U zadnje vrijeme pčele su sve ugroženija vrsta.
Svjetskim danom pčela želi se svjetsku javnost upozoriti na značenje pčela i divljih oprašivača te zajedničkim naporima država na međunarodnom nivou doprinijeti njihovoj zaštiti, ali i rješavanju globalnih problema. To se može dogoditi prelaskom na održivu poljoprivredu, a moglo bi dovesti do iskorjenjivanja siromaštva i gladi u državama u razvoju.
Tema obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana pčela je “Angažirane pčele: Izgradite bolje za pčele”. Ovom temom Ujedinjene nacije usredotočile su se na prijetnje koje COVID-19 predstavlja pčelama i drugim oprašivačima. UN je također pozvao na svijest o pčelarstvu i važnost pčelinjih proizvoda. „Ova tema Dana pčela 2021. daje smjer za sve proslave Svjetskog dana pčela 2021.“, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. „Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto“, navode stručnjaci iz Zavoda za zaštitu bilja INZ-a.
PROJEKAT PODRŽAVA MINISTARSTVO ZA POLJOPRIVREDU,
ŠUMARSTVO I VODOPRIVREDU ZDK
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju
