Globalna pandemija virusa COVID-19 ozbiljno je ugrozila sve segmente društva, a na posebnom udaru je zdravstveni sektor. JU Kantonalna bolnica Zenica od početka pandemije je pod pritiskom i kao najveća javna zdravstvena ustanova glavna je karika u zdravstvenom sistemu Zeničko-dobojskog kantona. O radu u vrijeme pandemije, izazovima i problemima, položaju zaposlenih, odnosu države, ali i odgovornosti pacijenata, razgovarali smo s direktorom ove bolnice, prof.dr.sc.prim. Rasimom Skomorcem.
NR: Vlada ZDK usvojila je prošle sedmice izvještaj o radu JU Kantonalna bolnica Zenica za 2019. godinu. Koje su osnovne karakteristike poslovanja u 2019. i kako ste poslovali u prvom polugodištu 2020. godine?
SKOMORAC: U 2019. godini nastavljen je trend stabilizacije finansijskog stanja u Kantonalnoj bolnici Zenica, te omogućeno redovno servisiranje kreditnih obaveza, kao i obaveza prema dobavljačima sa minimalnim kašnjenjima. Osnovni izvor finansiranja bio je naravno Ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja ZDK (86,2%), a takođe je potpisan i Ugovor o pružanju usluga sekundarnog i tercijarnog nivoa osiguranicima Srednjobosanskog kantona. Potpisan je i Ugovor sa Federalnim fondom solidarnosti za usluge koje pokriva iz oblasti tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite (hemodijaliza, neurohirurgija, radioterapija, vaskularna hirurgija, humana reprodukcija te programi prevencije HIV-a). U izvještajnom periodu Vlada ZDK je izdvojila iz budžeta 2.350.000,00 KM za kapitalne i tekuće transfere i tako se takođe nastavio trend značajnih izdvajanja za KBZ za nabavku opreme i građevinske radove.
Pozitivno poslovanje
Treću godinu zaredom ostvaren je pozitivan finansijski rezultat i ostvarena dobit od 3.474. 976,00 KM. Ukupan broj zaposlenih na kraju godine bio je 1.673, čime je takođe nastavljen trend nepovećavanja broja zaposlenih. U strukturi zaposlenika nemedicinski radnici čine ispod 30%, iako je po standardima predviđen omjer 65:35 u korist zdravstvenih radnika. Ljekara na specijalizaciji i doktora sekundaraca bilo je 82, što takođe govori o stalnom pravovremenom zanavljanju kadrova, iako i sada moramo naglasiti da za ovaj kadar ne dobijamo posebna sredstva i finansiranje njihovih plaća i troškova edukacije košta ustanovu preko 3.500.000,00 KM na godišnjem nivou. Nadamo se da će u nekom budućem periodu Vlada ZDK iznaći mogućnost finansiranja zapošljavanja i edukacije mladih ljekara, kao što je slučaj u drugim kantonima u Federaciji BiH. U 2019. liječeno je 2% manje bolesnika u odnosu na prethodnu godinu i ostvareno 6% manje b.o. dana, urađeno 4% više operacija. Bilo je za 9% manje pregleda te 3% više usluga. Smanjena je dužina liječenja pacijenata na 6,7 dana.
Ugroženi razvojni projekti
U 2019. usaglašena je i tenderska dokumentacija sa EBRD-om vezano za generacijski Projekat energetske efikasnosti, a 15.02.2019. potpisan je i prvi Ugovor o JPP sa njemačkim partnerom za projekat „Interventne kardiologije“. Takođe smo imali zainteresirane partnere za JPP projekte iz oblasti Gama noža kao i hemodijalize. Nažalost svi ovi projekti su u zastoju zbog neriješenog pitanja vlasništva nad zemljištem i objektima u KBZ-a, o čemu se vodi sudski spor. Zbog vjerovatne dužine spora, može realno doći do ugrožavanja ovih projekata, što bi nanijelo ogromnu štetu bolnici i njenom daljnjem planiranom razvoju u Univerzitetsku bolnicu, za potrebe studenata Medicinskog fakulteta u Zenici. Pored ranijih obećanja od strane Gradonačelnika Zenice, kao i jednoglasne odluke Gradskog vijeća Zenice da se Bolnici prizna vlasništvo, situacija je do danas nepromijenjena. Najveću štetu će naravno trpiti svi korisnici naših usluga i prvenstveno građani Zenice, kao najbrojniji.
Posljedice pandemije
NR: Koliko je pandemija koronavirusa uticala na finansijsko poslovanje KBZ-a? Gdje imate najveće gubitke?
SKOMORAC: Kao i svi drugi privredni subjekti iz javnog i privatnog sektora i finansijsko poslovanje KBZ je znatno otežano u ovoj godini. Zbog reorganizacije rada i stalnog ograničenja ili čak nemogućnosti pružanja određenih usluga, došlo je do smanjenja prihoda od usluga koje se pružaju po Ugovoru sa SBK, kao i Federalnim fondom solidarnosti. Značajno je smanjen broj liječenih pacijenata, broj urađenih operacija, kao i broj usluga. Sve je to dovelo do smanjenih prihoda, a sa druge strane zbog potrebe organizacije tretmana COVID+ pacijenata, značajno su povećani rashodi prvenstveno na zaštitnoj opremi, kao i sanitetskom materijalu i donekle i na lijekovima.
Ostatak teksta pročitajte u printanom izdanju Naše riječi
