Svjetski dan zaštite okoliša, 5. juni, bio je povod za naš razgovor s Danijelom Pašićem, ministrom za prostorno uređenje promet i komunikacije i zaštitu okoliša u Vladi ZDK o zaštiti okoliša, planiranim projektima u ovoj godini, izgradnji cesta…
NR: Koliko je sredstava u Budžetu ZDK za 2023. godinu izdvojeno za projekte za zaštitu okoliša i o kojim projektima je riječ ?
PAŠIĆ: Budžetom Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu utvrđena su sredstva za zaštitu okoline za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 4.450,000,00 KM. Navedena sredstava će se trošiti u skladu sa Programom utroška sredstava Fonda za zaštitu okoline za 2023. godinu kojeg je Vlada ZDK usvojila na 14. sjednici od 11.04.2023. U skladu sa Odlukom o načinu raspodjele sredstava Fonda za zaštitu okoline 70% navedenih sredstava će biti opredijeljeno općinama/gradovima Zeničko-dobojskog kantona za realizaciju projekata iz oblasti zaštite okoline.
Preostali dio sredstava će biti utrošen na realizaciju projekata kojima se doprinosi unapređenju stanja u oblasti upravljanja otpadom namijenjenih općinama/gradovima i komunalnim preduzećima Zeničko-dobojskog kantona, kao i na realizaciju projekata iz oblasti zaštite okoliša na području Zeničko-dobojskog kantona, namijenjenih neprofitnim organizacijama.
NR: Vaša poruka građanima povodom Svjetskog dana zaštite okoliša?
PAŠIĆ: Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša usmjerena je na moguća rješenja onečišćenja plastikom u okviru globalne kampanje #BeatPlasticPollution.
Više od 400 miliona tona plastike proizvede se svake godine, od čega je polovica namijenjena jednokratnom korištenju. Pri tome, manje od 10% se reciklira. Još uvijek nije dovoljno poznato da mikroplastika nalazi svoj put i u hranu koju jedemo, vodu koju pijemo, pa čak i u zrak koji udišemo.
Zato, svako od nas bi trebao promijeniti i prilagoditi sebe kako bi životni vijek svih nas i generacija koje dolaze bio što kvalitetniji i zdraviji. Čovjek svoju suštinu spozna i prepozna u prirodi, oživi je i obnovi.
Mi, građani se moramo vratiti sebi i početi od sebe jer na način na koji tretiramo svoje domove, tako isto trebamo tretirati prirodu oko nas. Ne možemo očekivati značajne globalne promjene ako i dalje naš komšija baca smeće na zato nepredviđena mjesta. Mali koraci u lokalnoj zajednici mogu, u značajnoj mjeri, popraviti cijelu sliku po pitanju zaštite okoliša i sredine u kojoj živimo.
Divlje deponije-finansijski, ekološki, tehnički i društveni problem
NR: Koliko na prostoru Zeničko-dobojskog kantona ima registrovano divljih deponija? Na kojim područjima u kantonu je najveći broj divljih deponija? Koje mjere treba poduzeti da se ovaj broj svede na minimum ili nulu?
PAŠIĆ: Nastajanje, sanacija i ponovno nastajanje divljih deponija na već saniranom mjestu su pored finansijskog, ekološkog i tehničkog, također i krupan društveni sociološki problem.
Organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada nisu obuhvaćene sve općine i gradovi ali i neodgovoran odnos stanovništva prema postupanju sa otpadom posredno utiče na moguće odlaganje otpada na nedozvoljenim mjestima i formiranje takozvanih divljih deponija. Prema dostupnim podacima procenat obuhvaćnog stavnovništva organiziranim odvozom komunalnog otpada je ispod 70%. Komunalna preduzeća, također povremeno organiziraju akcije čišćenja divljih odlagališta, ali se uklonjene divlje deponije ponovno formiraju. Dosadašnjom praksom njihovog uklanjanja na teret lokalne zajednice nije prekinuto njihovo ponovno stvaranje.
Proširenje obima organizacije sakupljanjem otpada, češćim i dosljednim inspekcijskim nadzorom uz provođenje edukativnih i ostalih aktivnosti nevladinih organizacija koje se bave okolišem mogu doprinjeti nestajanju prakse ponovnog bacanja smeća na sanirane površine, ali te aktivnosti moraju biti praćene i organizovanim sistematskim, tehničkim i finansijskim mjerama, programima i projektima.
U cilju smanjenja rizika po okoliš, zdravlje ljudi i uspostave prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom, realizacijom projekta mapiranja divljih odlagališta bi se stekao samo jedan od preduslova za pripremu programa sanacije divljih odlagališta.
Pored navedenog, iz namjenskih sredstava Fonda za zaštitu okoline već dugi niz godina Ministarstvo izdvaja značajna sredstva za sufinansiranje/finansiranje projekata koji se odnose na unapređenje stanja u oblasti upravljanja otpadom.
Pored niza uspješno realizovanih projekata u oblasti upravljanja otpadom, među kojima je i projekat izrade katastra divljih deponija (2008. godina), ministrastvo je finansiralo i brojne konkretne ekološke akcije čišćenja obala rijeke Bosne i uklanjanja divljih odlagališta, jer se najveće količine nekontrolisano odloženog otpada nalaze upravo uz korita rijeka.
NR: Koliko je bilo aplikanata na nedavno raspisani Javni poziv? Kada se može očekivati potpisivanje ugovora?
PAŠIĆ: Trenutno se provode aktivnosti na provođenju procedure Javnog poziva za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i srodnih aktivnosti iz oblasti zaštite okoliša za 2023. godinu. Na Javni poziv koji obuhvata tri LOT-a pristiglo je oko 130 prijava. Nakon provedene procedure definisane javnim pozivom, te donešene Odluke Vlade Zeničko-dobojskog kantona o odabranim korisnicima sredstava, pristupiti će se potpisivanju ugovora sa odabranim korisnicima navedenog Javnog poziva.
Za regionalne ceste 9 miliona KM
NR: Koliko je za 2023. godinu predviđeno za izgradnju putne infrastukture/regionalnih i drugih cesta i o kojim putnim pravcima je riječ?
PAŠIĆ: Kad su u pitanju ulaganja u regionalne ceste na području ZDK u 2023.godini prema Planu zaštite, održavanja, rekonstrukcije i izgradnje regionalnih cesta u ovoj godini je za održavanje planirano 14,3 miliona KM a za rekonstrukciju i izgradnju regionalnih cesta na području ZDK 9 miliona KM.
Kantonalna direkcija za ceste održava ukupno 454 km regionalnih cesta podijeljenih u 10 LOTova formiranih u cilju poboljšanja procesa održavanja čiji su osnovni ciljevi sprječavanje propadanja cesta, omogućavanje sigurnog prometa, smanjenje troškova korisnika dobrim stanjem cesta i dovođenje cesta u projektovano stanje uzimajući u obzir izmijenjene potrebe prometa.
Kada je riječ o projektima modernizacije rekonstrukcije regionalnih cesta u ovoj godini smo planirali uložiti 3.534.000,00 KM na nekoliko putnih pravaca od kojih su R468 Olovo-Sokolac (sanacija klizišta), zatim R467 Olovo-Han Pijesak (sanacija kolovoza), R474 Novi Šeher-Tešanj (sanacija propusta na regionalnoj cesti), R413a Čajdraš-Ovnak, R465 Zavidovići-Maglaj (sanacija klizišta, izgradnja pješačke staze i sanacija kolovoza na drugoj dionici), R466 Zavidovići-Kamenica (sanacija kolovoza) te sanacija kolovoza na R457 Zenica-Arnauti od Kantonalne bolnice Zenica do kružnog toka Radakovo.
NR: U prvih pola godine mandata imali ste priliku sretati se sa građanima, privrednicima, kao i sa predstavnicima lokalne vlasti. Hoće li njihove sugestije i primjedbe utjecati na plan izgradnje cesta za naredni period?
PAŠIĆ: Rado se odazovem na svaki konstruktivni sastanak čiji sudionici imaju za cilj međusobnu razmjenu znanja, iskustava i mišljenja. Vjerujem da samo na takav način možemo mi kao funkcioneri, koji smo tu voljom građana, sprovoditi i donositi odluke koje će ići u koristi svakom građaninu evo konkretno u ZDK. Neophodna je međusobna saradnja koja ima za cilj razmjenu ispravnih i realnih informacija koje se poklapaju sa stanjem na terenu. Svaka općina i grad ima svoje prioritete u segmentu poboljšanja infrastrukture. Rekonstrukcijom, sanacijom ili izgradnjom novih cesta popravlja se sveopće stanje kako u kantonu tako i u lokalnim zajednicama. Ja kao resorni ministar trebam uvijek raspolagati sa realnim i istinitim informacijama koje će svakako biti uzete u razmatranje prilikom pravljenja plana koji se tiče cesta. Svakako bi najbolja opcija bila kada bi se sve moglo odmah i sada uraditi ali s obzirom da smo budžetom ograničeni kao i svaki drugi organ uprave, moramo se potruditi da se projekti završavaju linearno i po stepenu prioriteta.
