Rad prosvjetnih radnika prepoznat je kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva. Uprkos bremenu i odgovornosti koje svakodnevno imaju, predanim radom usmjeravaju đake na pravi put, te im usađuju ljubav prema učenju i sticanju novog znanja. O tome da li danas uživaju dovoljno poštovanja, koji su izazovi s kojima se prosvjetni radnici suočavaju, ali i o njihovom materijalnom položaju, razgovarali smo sa Đevadom Hadžićem, predsjednikom Sidnikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture ZDK, a povodom obilježavanja Svjetskog dana prosvjetnih radnika.
Ogromni izazovi
NR: Koja je, u današnje vrijeme, primarna uloga prosvjetnih radnika u našem društvu?
HADŽIĆ: O važnosti prosvjetnih radnika za razvoj društva je suvišno i govoriti. Jednostavno rečeno, temelj svakog kvalitetnog društva počiva na kvalitetnom radu prosvjetnog radnika i obrazovnog sistema. Prosvjetni radnik je ključni faktor za razvoj i napredak naše omladine.
NR: S kojim izazovima se prosvjetni radnici suočavaju, te da li imaju dovoljno poštovanja od učenika?
„Prosvjetni radnici trebaju biti ponosni na svoj posao i i dalje ga trebaju raditi što kvalitetnije, da bi učenicima pružili ono najpotrebnije, a to je kvalitetan odgoj i obrazovanje. Pored poruke prosvjetnim radnicima, poruku bih uputio i svim društveno-političkim faktorima, da u fokus svoga rada stave ulaganje u obrazovanje i razvoj kvalitetnog obrazovanja s ulaganjem u materijalnu osnovu za rad u školama i plate, kao osnovni faktor egzistencije prosvjetnih radnika“.
HADŽIĆ: Izazovi prosvjetnih radnika u vremenu u kojem se nalazimo su ogromni. Prije svega što je novo elektronsko vrijeme, vrijeme interneta, masovnih komunikacija, u kojima kruže informacije koje su poluistinite, manje bitne ili nebitne za učenika, a učenici sve to konzumiraju putem raznih pomagala, društvenih mreža,… Tako da prosvjetni radnik mora imati mnogo strpljenja i znanja, da učenicima pomogne da razluče bitno od nebitnog, te da realizuje sve ono što je predviđeno nastavnim planom i programom za određene predmete. Počev od učitelja koji uče prvačiće, koje treba uvesti u školski sistem, pa do profesora na fakultetima ili u srednjim školama, koji trebaju izvesti učenike koji će nastaviti samostalno živjeti. Dakle, izazovi su ogromni, ali časno i dobro odrađen posao daju veliki motiv svakom učitelju, nastavniku i profesoru, za dalji rad i napredovanje u svom poslu.
NR: Koliko su prosvjetni radnici posvećeni što kvalitetnijem obrazovanju djece, s obzirom na to da su rezultati PISA istraživanja znali biti poražavajući?
HADŽIĆ: Pitanje kvaliteta obrazovanja i ishoda učenja, te provjera tih ishoda kroz različita testiranja, pa i PISA testiranja, mogu se posmatrati na više načina. Mi nismo u rangu nekih zemalja gdje bi trebali da budemo po kvalitetu obrazovanja ali, ipak, naš obrazovni sistem i prosvjetni radnici daju svoj maksimum i mi i dalje u društvu imamo, slobodno mogu reći, najkvalitetniji obrazovni sistem u odnosu na mnoge druge sisteme koji daju lošije rezultate. Dokaz tome je, nažalost, i odlazak mlade radne snage, koja veoma lahko nalazi poslove širom Europe i svijeta, a moramo priznati da nose određene kompetencije koje su stekli u obrazovnom sistemu.
Potrebni kvalitetni reformski procesi
NR: Kakve su povratne informacije prosvjetnih radnika, a kada govorimo o primjeni novih kurikuluma u školama?
HADŽIĆ: Izazovi reforme nas prate već dugi niz godina. U zadnjih nekoliko godina, to je tzv. kurikularna reforma. Mi, u Sindikatu, nismo u potpunosti zadovoljni načinom implementacije i načinom na koji se provodi. Takve su i informacije koje dobijamo iz škola i profesora. Nema udžbenika koji prate te nastavne planove i programe koji se sada zovu kurikulumi i nemamo adekvatna nastavna sredstva i pomagala koja su neophodna za uspješno izvođenje nastave u bilo kom obliku. Sindikat neće biti kočničar reformskim procesima, ali ćemo zahtijevati kvalitetne reformske procese, u pogledu toga da u srednjim školama ishodi učenja odgovaraju onome što je potrebno za tržište rada, ukoliko učenici nakon škole planiraju raditi, a ako se odluče za studiranje, da su ishodi učenja neophodni za dalje univerzitetsko obrazovanje. Kada je u pitanju osnovno obrazovanje, sa sigurnošću mogu reći da mi i dalje imamo jedno od najboljih obrazovnih dijelova sistema, iako je preopterećeno reformskim procesima. Nekad su nastavnici pretvoreni u administrativne radnike, a ne odgajatelje, ali, ipak, prosvjetni radnici u osnovnim školama, učitelji i nastavnici, veoma uspješno odolijevaju svim izazovima i daju i dalje veoma dobre rezultate. Ono što je sigurno jeste da će Sindikat, svi prosvjetni radnici i oni koji potpomažu proces obrazovanja, dati svoj doprinos da obrazovanje bude što kvalitetnije.
NR: Jesu li po okončanju konkursnih procedura zaposleni radnici koji su proglašeni tehnološkim viškom, radnici sa dužim stažom,…?
HADŽIĆ: U svim osnovnim i srednjim školama, sve konkursne procedure za ovu školsku godinu su, u saradnji sa resornim ministarstvom, završene na vrijeme. U konkursnim procedurama se moraju poštovati kriteriji za prijem radnika u osnovne i srednje škole koji je akt koji su zajednički usaglasili resorno ministarstvo i Sindikat. Svi radnici proglašeni tehnološkim viškom su, po našim evidencijama, zbrinuti.
Kada su u pitanju konkursne procedure, Sindikat će insistirati da se konkursi ubuduće raspisuju isključivo na neodređeno vrijeme, kako bi smanjili potrebu za stalnim raspisivanjem konkursa.
Ostatak pročitajte u printanom izdanju
