Vareš će imati brojne benefite od investitora

Protekle sedmice smo razgovarali sa Zdravkom Maroševićem (HDZ BiH), ponovno izabranim načelnikom Vareša, općinskog središta i drevnog rudarskog mjesta u Srednjoj Bosni koje bi uskoro trebalo postati novi centar eksploatacije srebra, olova, cinka, barita, možda i zlata.
Ostala tek trećina stanovništva
Prema podacima iz 1991. godine u ovoj općini je živjelo oko 23.000 građana, danas popis govori o 9.000 dok je stvarno stanje još i manje. Na proteklim izborima je sa 1.553 glasa (39,90%) dobio novi mandat na mjestu načelnika općine Vareš
– Izbori u Varešu su prošli u najboljem redu, kampanja je bila otežavajuća zbog koronavirusa. Političke stranke su se uglavnom držale odgovorno, neugrožavajući zdravlje građana, iako su neki izlazili iz tih konteksta. Moja stranka i ja nismo imali predizborne skupove. Ja nisam imao niti svoju promociju, plakatiranje, jednostavno smo se samo obraćali kroz medije i službenu stranicu HDZ-a. Građani su mi ponovno dali svoje povjerenje s još većim razlikom kad uzmemo u obzir procenat. Potvrdili su staru varešku priču da mi pripadamo sasvim drugom dijelu političkog okruženja gdje gradimo Bosnu kakva bi trebala biti, poštovati svakog čovjeka. Ponosan sam na građane Vareša, nastavit ćemo raditi punim kapacitetom i u istom pravcu, kako na funkciji načelnika, tako i u Općinskom vijeću gdje imamo predstavnike osam političkih subjekata -kaže Marošević i dodaje kako vjeruje da slijedi mirno razdoblje u sljedeće četiri godine.
Zadržati mlade
Na području općine predstoje brojne gospodarske aktivnosti, a Marošević se nada kako će se Vareš uskoro vratiti „na stare staze“ rudarsko prosperitetnog rada, osigurati mladim da svoju budućnost grade na vlastitim kapacitetima u općini.
NR: Kako zadržati mlade da ne napuštaju BiH?
MAROŠEVIĆ: Pamtim i razdoblje bivše države kad je Vareš živio na industriji koja je osiguravala sigurno školovanje i zapošljavanje, i neku sigurnost življenja. Mladi su odlazili i tada, i moje generacije su odlazile. Tražili su nešto bolje i ljepše. Moramo znati da je Vareš u smislu ekonomskog i gospodarskog razvoja doživio kraj onog momenta kad je rudnik željezne rude u sastavu RMK Zenica prestao raditi u svom kapacitetu. Naravno, svi spominju i to nesretno ratno razdoblje. Bazna industrija je pala, nismo se našli nakon ratnih vremena da pređemo na neko drugo gospodarsko djelovanje. Mladi se i dalje školuju na visokim školama i traže sreću sebi negdje u svijetu. Rat je doprinio da smo izgubili 2/3 građana koji su odselili. Mislim da bi se novim procesima to trebalo zaustaviti. Mladi ljudi, visoko i srednje obrazovani imaju šansu da ovdje svoju budućnost, sigurnost življenja. Pojavljuje se potreba za geolozima, rudarskim i mašinskim inžinjerima, elektro inžinjerima i srednjeobrazovanim ljudima koji će ići za one zanate koji se realno mogu naći na ovom tržištu.
Eksploatacije rudnih bogatstava
NR: Početkom 2022. trebala bi početi eksploatacija srebra, olova, cinka, barita. Koliko će to pomoći razvoju Vareša i poboljšati život građana?
MAROŠEVIĆ: Željezna ruda obilježila je zadnjih 150 godina. Austrija je 1893. ovdje otvorila najmoderniju željezaru na Balkanu. To je nosilo razvoj grada. Imali smo i rudnik olova, cinka i barita bivšeg Energoinvesta, ali i tu tehnologiju pojelo je vrijeme, a srebro, zlato i bakar nisu se ni izdvajali zbog tadašnje tehnologije. Zlatne groznice niti ima niti postoji. Zlato se provlači kao interesantan napis na bilo kojem mediju. Bivši Energoinvestov rudnik u stečaju kupili su novi ulagači, danas je to tvrtka Eastern Mining sa sjedištem u Varešu, čiji je osnivač društvo Adriatic Metals, izlistano na londonskoj i australskoj berzi. Nakon petogodišnjih istražnih radnji, u fazi su zatvaranja procesa izdavanja dozvola, javnih rasprava i 2022. planiraju početi s kopanjem. Morat će riješiti i pitanje nove željeznice, pa transporta rude od rudnika do pruge, još treba vidjeti na koji će se način probijati nove ceste.

TURISTIČKI POTENCIJAL

Vareški turizam ima velike potencijale. Zime su snježne ali mirne, obilje vode i šume, hrana je zdrava i domaća. Tu je Bobovac, grad Kotromanića, posljednjih bosanskih kraljeva, u blizini je Kraljeva Sutjeska s blaženom kraljicom Katarinom Kosačom Kotromanić. U Varešu se nalazi stara katolička crkva, možda i najstarija u BiH, tu je i drvena džamija u Karićima, poznato dovište muslimana, tu je Oćevija s majdanima, kovačnicama na vodeni čekić kakve više u Europi ne postoje, a o planini Zvijezdi, tvornici kisika ne treba mnogo ni govoriti.
Postoji i veliki potencijal za lovni turizam na bogatoj divljači.

NR: Koje benefite će imati lokalna zajednica?
MAROŠEVIĆ: Za javnost je uvijek interesantna koncesija. Ona jeste zakonom određena i ona se mora platiti, od nje najveću korist ima Općina i kasnije država. Ali su bitni i drugi benefiti: radna snaga, usmjereno obrazovanje ka strukovnim školama. Po statistici jednog rudara prati najmanje od pet do sedam drugih ljudi koji ga opslužuju. Tu će koristi imati svi kapaciteti – smještajni, trgovački, prehrambeni, tu su i razna održavanja – elektro struka, bravarska i tekstilna. To sve već znamo kroz prošlost. Naravno, kad uzmemo u obzir i društveni život, automatski napreduje sport, kultura jer investitori to potpomažu kako bi pokazali lokalnom stanovništvu da su dio zajednice.
Prema javnim podacima, rezultati istražnih bušenja vrlo su ohrabrujući, investitori računaju s ulaganjima od 180 milijuna dolara i sa zaradom – po sadašnjim cijenama – od gotovo milijardu dolara tokom 15 godina eksploatacije.
Turističko naselje sa skoro 500 objekata
NR: Imate li još neke projekte u planu?
MAROŠEVIĆ: Imamo drugog investitora koji pod pokroviteljstvom Adriatic Metalsa s novoosnovanom kompanijom Seven Plus kreće u eksploataciju hroma u Varešu. I njima će biti potrebna radna snaga. Dobili su dozvole za istražne radnje koje se ovih dana trebaju završiti kako bi platili koncesionu naknadu. Poznato je da ruda hroma u sebi također sadrži plemenite metale, posebno platinu. Sve se više javljaju svjetske kompanije koje žele ući kao partneri u ovaj projekat. Također, u planu je realizacija i jednog većeg projekta s arapskim kapitalom na jednom padinskom području od 540.000 kvadratnih metara u prijelazu prema Ilijašu. Planiraju izgraditi turističko naselje sa svim sadržajima, blizu 500 objekata. Tu je potrebno prvo uraditi veliku infrastrukturu prije same izgradnje objekata, moramo ih snabdjeti s vodom, strujom, osigurati odvod otpadnih voda, kao i putnu komunikaciju. Prema procjeni investitora, s radovima bi se krenulo u rano proljeće. Ta ulaganja u infrastrukturu u 2021. godini bi trebala biti oko 10 miliona eura samo da bi se počelo graditi dalje.
Mijenja se kultura življenja, u velikim gradovima rastu cijene nekretnina i ljudi traže ugodnija i pristupačnija mjesta za život. U Varešu u gradu živi oko 4500 ljudi, a infrastruktura i stambeni fond imaju mogućnosti za 12.000 ljudi. Razvoj rudarstva daje prigodu da popune tu demografsku prazninu.