„Čuvajmo naslije\e za buduće generacije”
Tešanj je mjesto sa dugom historijom na kojem su se poštovale i uvažavale različitosti. Zahvaljujući njegovoj multikulturalnosti tokom historije su se rađali mnogi običaji i navike, stvarajući materijalne i druge znamenitosti koje govore o kulturnoj historiji ovog prostora.
Gazi Ferhad-begova (Čaršijska) džamija
Gazi Ferhad-begova džamija ili Čaršijska džamija, smještena u centru starog naselja koji dijeli poslovni dio Gornju čaršiju od mahala, stambenog dijela grada, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2007. godine. „Nakon Mohačke bitke 1526. godine, Ferhad-beg, sin Skenderov, je bio čifluk-sahib grada Tešnja. Tom prilikom osnovao je vlastiti vakuf smješten na desnoj obali rijeke Usore, u koji je uvakufio: džamiju, školu-medresu, karavan-saraj i 32 dućana, dva vrta, mlinove i kuću. O tome svjedoči prijepis njegove vakufname. Za Tešanj je Ferhad-beg predstavljao prvog vakifa i pravog osnivača grada u podgrađu tešanjske tvrđave“, kazali su iz JU Muzej Tešanj.
Oko 1559. godine Ferhad-beg je sagradio džamiju koja pripada tipu džamija sa unutrašnjom drvenom kupolom, sa otvorenim spoljnim trijemom i prislonjenom kamenom munarom. „Centralni molitveni prostor džamije je pravougaonog oblika. Ovaj prostor je pokriven drvenom kupolom čiji prečnik iznosi preko 8.75 metara i tri manje, takođe drvene kupole smještene iznad mahvila. Visina munare džamije iznosi 27 metara (17 metara do šerefe). Postolje minareta je poligonalno i njegova širina iznosi 2,30 metara. Oko Ferhadije, sa tri njene strane nalazi se manje groblje sa dvadesetak nišana. Najstariji datirani spomenik je turbe Ferhada, sina Skenderova iz 1568.godine. Ferhad-beg u svojoj vakufnami navodi da džamiju ostavlja Božjim robovima koji će u njoj obavljati molitve nakon idolopoklonstva“, kažu iz JU Muzej Tešanj.
U okviru projekta „Čuvajmo naslijeđe za buduće generacije”, koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, kroz članke i reportaže, govorimo o kulturno-historijskom naslijeđu te važnosti njegovog očuvanja. Podatke o kulturno-historijskom nasljeđu tešanjskog kraja pripremila je Javna ustanova Muzej Tešanj.
Nijemi je svjedok burnih događaja i u više navrata doživjela je velika oštećenja. U svojoj dugoj povijesti džamija je nekoliko puta rušena, a poznato je da je zapaljena tijekom pohoda Eugena Savojskog 1697. godine. Temeljito je renovirana tek stotinjak godina poslije. Drugi put renovirana je 1882. godine o čemu postoji tarih nad ulazom u džamiju. Od unutrašnjih dekoracija vrijedi istaći mihrab koji ima više redova izrađenih stalaktita, dok su minber, ćurs i musandra drveni. Pred mihrabom se nalazi šest bakarnih čiraka.
Sahat-kula iz 17. stoljeća
Za vrijeme vladavine Osmanskog carstva sagrađene su 21 sahat-kule, a danas ih je u Bosni i Hercegovini samo četiri. Među njima je i tešanjska sahat-kula koja je na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Sagrađena je u 17. stoljeću u vrijeme intenzivnog razvoja čaršije pod Starim gradom. Visoka je 18,5 metara. „Nekada je pokazivala “A la turca” vrijeme, a današnji sat koji pokazuje evropsko vrijeme donesen je iz Beča 1890. godine kao poklon Fehim-bega Smailbegovića. Jedna je od rijetkih sahat-kula koje i danas rade. Sat u ovoj kuli je jedini u Bosni i Hercegovini čiji mehanizam funkcionira na principu tegova. Sat kuca na svaki sat onoliko puta koliko je sati. Tačnost sata se podešava težinom tegova“, kazali su iz JU Muzej Tešanj. Sat na sahat-kuli potrebno je naviti svaki dan. Kako kažu iz JU Muzej Tešanj, članovi porodice Hojkurić, generacijama, svaki dan, navijaju i održavaju sahat na ovoj kuli kako bi sahat-kula svakodnevno pokazivala tačno vrijeme. Samim tim sahat-kulu svakodnevno obilaze, čiste i brinu se o svakom njenom dijelu.
Sahat-kula i Gazi Ferhad-begova (Čaršijska) džamija uspjele su odoljeti sistemima, ratovima i pohodima te danas svjedoče o jednom vremenu u Tešnju.
POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA
ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK
