„ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON – NEISKORIŠTENI TURISTIČKI DRAGULJ“
Kakanj je destinacija koja spaja drevnu prošlost s netaknutom prirodom, pružajući posjetiocima autentičan doživljaj Bosne i Hercegovine.
Kakanj nije samo grad, već živa knjiga historije, ovdje su pronađena neolitska i paleolitska naselja, a Zgošćanski stećak, jedan od najljepših srednjovjekovnih kamenih spomenika, svoje porijeklo vuče upravo iz ovog kraja. Neobična kamena kugla, čije porijeklo još nije razjašnjeno, samo dodatno obogaćuje mistiku ove općine.
Kraljeva Sutjeska
U srcu kraljevskog naslijeđa nalazi se Kraljeva Sutjeska, poznata po najstarijoj džamiji u BiH, koju je dao sagraditi sultan Mehmed El-Fatih, te franjevačkom samostanu s bogatom zbirkom starih knjiga i vrijednim orguljama. Ovaj kraj oduvijek je bio simbol suživota i kulturne raznolikosti.
Prvobitni samostan je podignut, najvjerovatnije, u prvoj polovini 14. stoljeća. „Prvi spomen o njemu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine. Nakon turskog osvojenja Bosne, samostan se spominje u jednom turskom popisu 1469. godine. U vrijeme progona 1524. god. samostan je nasilno porušen. Trebalo je proći dulje vremena dok franjevci nisu isposlovali dopuštenje za gradnju novoga samostana. Budući su Turci zabranjivali uporabu trajnijeg materijala (kamen, opeka), novoizgrađeni bi samostan s vremenom brže propadao, a bio je podložan i lakoj zapaljivosti. Godine 1658. izgorio je samostan sa svim dragocijenostima (arhiv, knjižnica). Novi je podignut 1664. godine. U vrijeme bečkog rata, pod konac 17. stoljeća, franjevci su ga morali, zbog velikih nameta, napustiti i živjeti po seoskim kolibama. Kada su se političke prilike smirile, ponovno su se vratili 1704. godine. Tijekom 19. stoljeća samostan je dvaput građen, posljednji put 1888-90. kad je sagrađen današnji samostan“, navode iz franjevačkog samostana Kraljeva Sutjeska.
Samostanski arhiv je bogat građom za proučavanje kulturne i crkvene historije. U njemu se čuvaju matične knjige iz 1641. godine, koje su ujedno i najstarije u Bosni i Hercegovini, kao i brojni rukopisi i kronike. Posebno se izdvajaju inkunabule (prve štampane knjige do 1500. godine), u svijetu ih ima oko 400.000, a u BiH svega 53, od čega je 31 u Kraljevoj Sutjesci.
Osim samostana, ovdje se nalazi i Kuća Ive Duspera, najstarija kuća u srednjoj Bosni, kao i jedna od najstarijih bh. džamija, džamija sultana Mehmeda II Fatiha. Prema predaji, sultan Mehmed II Fatih je, nakon osvajanja Bobovca 1463. godine, boravio na ovom mjestu i naredio izgradnju džamije koja je, prema legendi, podignuta za samo tri dana.
“Džamija sultana Mehmeda II Fatiha u Kraljevoj Sutjesci, danas poznatija kao džamija u Kraljevoj Sutjesci, je jedna od najstarijih sačuvanih džamija u BiH, možda čak i najstarija, uzimajući u obzir da starije džamije, za koje se navodi da su starije od nje, kao što je Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini, koja je u toku agresije na našu domovinu porušena. Dakle džamija u Kraljevoj Sutjesci nije rušena, nije paljena, a uzimajući u obzir da je izgrađena davne 1463. godine, po naređenju sultana Mehmeda II Fatiha, vrijeme je prolazilo i vrijedne generacije naših predaka su vodile računa o toj džamiji. Oni su, u skladu sa svojim mogućnostima i okolnostima, održavali džamiju, i u fizičkom i duhovnom smislu, i danas smo dočekali da je ta džamija zaista sređena, uređena. Naravno, bilo je potrebno dosta vremena, truda, ulaganja, da se džamija, kako danas izgleda, približi njenom izgledu u vremenu izgradnje. Naši prethodnici su vodili računa o tome, pa je džamija davne 1976. godine, rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika proglašena spomenikom kulture i stavljena pod zakonsku zaštitu, da bi, 2003. godine, Graditetljska cjelina – džamija u Kraljevoj Sutjesci ponovo proglašena nacionalnim spomenikom BiH i nastavljen je kontinuitet njene zakonske zaštite”, kazao nam je Amel ef. Spahić, imam džemata Kraljeva Sutjeska.
U periodu koji je uslijedio, ističe ef. Spahić, realizovane su značajne aktivnosti na polju restauracije, zaštite i unapređenja promocije ove graditeljske cjeline, koju čine džamija sa haremom, sa velikim brojem originalnih nišana koji datiraju iz vremena nastanka džamije, sa kamenim haremskim zidom i šadrvanom. Najvažniji detalj o samoj džamiji, ističe ef. Spahić, jesu i kaligrafski zapisi u mihrabu, za koje stručnjaci kažu da su najstariji sačuvani kaligrafski zapisi u BiH, koji datiraju iz vremena izgradnje.
Kakanj – kraljevski grad s osam nacionalnih spomenika, Kraljevom Sutjeskom, najstarijom sultanovom džamijom, jednim od najstarijih samostana u regiji, Vladarskim dvorom, plemenitom kraljicom Katarinom i čuvenim Zgošćanskim stećkom. Najstarijim printanim knjigama i dva muzeja. Tu su i moderna Malak Farma te Ski-centar Ponijeri, odlična ugostiteljska, smještajna i gastro ponuda.
Ponijeri, planinski biser
Za ljubitelje prirode, Ponijeri nude idealno zimsko-ljetno izletište s čistim zrakom, ski-liftom i savršenim uslovima za boravak u prirodi. Danas je to izuzetno posjećeno mjesto, kako od strane građana općine Kakanj, tako i turista iz drugih područja. Zbog velikih šumskih bogatstava i izuzetnog kvaliteta vazduha, ovo područje proglašeno je vazdušnom banjom.
Ljeti, Ponijeri nude savršen bijeg od gradske vreve. Bogata flora omogućava branje gljiva, ljekovitog bilja i šumskog voća, a šumske staze idealne su za šetnje i rekreativno bicikliranje. Prostrane čistine, svjež zrak i mirno okruženje čine Ponijere savršenim mjestom za porodične izlete, vikend boravak i organizovane rekreativne sadržaje.
Zimi, Ponijeri se pretvaraju u zimski sportski centar, s uređenom ski stazom, ski liftom i odličnim uslovima za sankanje i skijanje. U neposrednoj blizini staze nalaze se ugodni ugostiteljski objekti, kao i objekti koji nude smještaj po pristupačnim cijenama.
Planinari rado posjećuju Bočicu, dok avanturisti otkrivaju močvaru Bistrik, prašumu Gornja Trstionica i termalni izvor Banja Tičići.
PROJEKAT PODRŽAVA MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT ZDK



